Prema podacima Instituta za javno zdravlje Milan Jovanović Batut u Srbiji radi 20.186 ljekara u državnom zdravstvu, ukupno ih ima licencu za rad, prema podacima Lekarske komore Srbije (LKS), 35.999, a nezaposlenih ljekara u ovom času je 1.411.
Prema evidenciji Lekarske komore Srbije (LKS), u Srbiji ima 35.999 ljekara koji posjeduju važeću licencu za rad.
Prema istim podacima, ljekara sa važećom licencom zaposlenih u privatnom zdravstvenom sektoru ima 5.304, a u državnom zdravstvenom sektoru zaposleno je 26.540 ljekara.
Ovome možemo dodati i broj nezaposlenih ljekara u Srbiji kojih, prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje koja je Danasu poslala taj podatak, ima ukupno 1.411.
Kada se uzmu u obzir ljekari i iz privatnog i iz državnog sektora i njima dodaju ljekare koji su trenutno bez posla vidi se da se broj ljekara znatno razlikuje od onog koji Batut navodi u svojoj statistici.
Direktor Lekarske komore Srbije, dr Miodrag Stanić kaže da se Lekarska komora zalaže za objedinjavanje privatnog i državnog zdravstva kao i za to da ljekari koji rade u privatnoj praksi dobiju sva prava koja im zakonom pripadaju. On dodaje i da bi se integracijom privatnog zdravstvenog sektora u zdravstveni informacioni sistem došlo do potpunijih podataka o pacijentu i njegovom liječenju.
-Privatni sektor u zdravstvu, prema postojećim procjenama, ima nekoliko milijardi eura uloženih u opremu za rad i zapošljava preko 5.000 ljekara i više desetina hiljada medicinskih sestara i tehničara i nemedicinskog osoblja – kaže dr Stanić.
Prema njegovom mišljenju, ovaj veliki potencijal privatnog sektora nije dovoljno prepoznat i iskorišćen.
-Na državi je da taj potencijal prepozna. Da tamo gdje postoje liste čekanja, gdje se iz objektivnih razloga ne mogu građanima učiniti dostupnim neke zdravstvene usluge, uz određene standarde i uslove, te usluge delegiraju privatnom sektoru – smatra dr Stanić i navodi da je već bilo uspješnih projekata u pravcu delegiranja usluga privatnom zdravstvenom sektoru.
Cilj Lekarske komore Srbije je da se svi segmenti zdravstvenog sistema, privatni i državni, integrišu u jedan zajednički sistem zdravstva.
Koordinator NVO Dokotori protiv korupcije stomatolog dr Draško Karađinović kaže da je razlog tome što do sada nije došlo do spajanja privatnog i državnog zdravstva taj što sistemski zakoni naslijeđeni iz, kako on kaže, perioda državnog monopola i danas, u vrijeme tržišne ekonomije, uređuju zdravstvo. Dodaje i da je problem, kako je kazao, „legalizacija sukoba interesa“.
-Očevidan oblik sistemske korupcije je posljedica zakonske norme dopunskog rada kojim se dozvoljava državnom ljekaru da istovremeno radi i u privatnom sektoru – smatra dr Karađinović objašnjavajući da taj „legalizovan konflikt interesa“ ima teške posljedice za pacijente.
-Dopunski rad smanjuje produktivnost državnog sektora, stvara vještačke liste, a principi na kojima počiva javno zdravstvo, jednakost, pravednost, dostupnost, nijesu ostvarivi za veliki broj osiguranika sa malim finansijskim kapacitetom zbog nužnosti dodatnog plaćanja – navodi dr Karađinović.
U Srbiji na jednog ljekara ide blizu 400 pacijenata, kažu najnoviji podaci koje je ove godine objavio Institut za javno zdravlje Milan Jovanović Batut. Prema tim podacima, koje je objavio i Republički zavod za statistiku (RZS) u svom Statističkom godišnjaku za 2023. godinu, u Srbiji trenutno radi 20.186 ljekara, 1.533 stomatologa i 1.395 farmaceuta. Broj stanovnika na jednog ljekara iznosi 339, dok na jednu bolničku postelju ide čak 160 pacijenata.
Danas.rs
