Prema službenim podacima u 2021. godini u Hrvatskoj se na promjenu ljekara opšte prakse odlučilo čak 200.980 korisnika više nego u pretpandemijskoj 2019. godini.
Da bi se bolje razumjelo o kolikom je povećanju riječ, dovoljno je reći da brojevi iz prošle godine predstavljaju porast od čak 44 posto s obzirom na to da je broj korisnika koji želi da promijeni ljekara s njih 455.350 u 2019. godini narastao na čak 656.330 slučajeva.
Dakle broj korisnika koji je u pandemiji odlučio da promijeniti ljekara primarne zdravstvene zaštite veći je za gotovo 50 posto, no u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje tvrde da se to ne može tumačiti isključivo kao posljedica pandemije. Odnosno, prema njima, za povećanu statistiku u znatnoj mjeri odgovoran je zemljotres nakon kojega su mnogi korisnici bili primorani da promijene prebivalište, a što je prema tumačenju Zavoda bio najčešći razlog predaje zahtjeva za promjenom ljekara.
Sve osigurane osobe koje ljekara primarne zaštite hoće da promijene po isteku najmanje godinu dana od prijave, zahtjev predaju bez navođenja posebnih obrazloženja. Za razliku od njih, oni koji se na to odluče u razdoblju kraćem od godinu dana mogu to napraviti samo uz navođenje posebnih razloga. Među tim slučajevima uglavnom su preseljenje, promjena zatražena radi upisa svih članova porodice kod istog ljekara ili narušeni međuljudski odnosi, a o slučajevima potom odlučuje posebna komisija.
Prema podacima HZZO-a, u konačnom se tek u 25 posto slučajeva o kojima odlučuje komisija kao razlog promjene navode narušeni međuljudski odnosi, no kako statistika pritom zanemaruje sve koji su tu promjenu zatražili mimo ovog tijela, apsolutne brojke bi za sistem primarne zdravstvene zaštite ipak trebale biti zabrinjavajuće te ga natjerati na preispitivanje. Jutarnji list
Dodajte komentar