U noći 29. oktobra počinje zimsko računanje vremena koje traje sve do 31. marta 2024.
Ljetnje i zimsko računanje vremena trenutno sprovodi manje od 40 posto država svijeta. One koje će na cijeloj svojoj teritoriji pomjeriti sat, a ne nalaze se u Evropi i Sjevernoj Americi, su: Čile, Paragvaj, Kuba, Haiti, Egipat, Izrael, Libanon i Novi Zeland. Na ljetnje računanje preći će i gotovo cijeli SAD, Kanada i Australija, osim pojedinih saveznih država tj. pokrajina.
Razlog pomjeranja sata je potreba da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duže, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije.
Protivnici ovakvog načina računanja vremena tvrde da to loše utiče na naše zdravlje. Ukazuju na poremećaj bioritma i posljedične štetne učinke na zdravlje, poput srčanog i moždanog udara. Istraživanja su takođe pokazala porast smrtonosnih saobraćajnih nesreća zbog nedostatka sna u nedjelji nakon promjene vremena.
U Evropskoj uniji skoro je i došlo do odustajanja od ove prakse. Plan je bio da se satovi posljednji put pomaknu 2021. godine, ali zbog Brexita i pandemije nije ostalo vremena za raspravu pa je EU odlučio da u narednim godinama neće biti ukidanja ljetnjeg i zimskog računanja vremena.
Inače, ljetnje računanje vremena prvi put je ostvareno u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila Velika Britanija, od 21. maja do 1. oktobra 1916. godine.
Danas.hr
Add comment