U noći 29. oktobra počinje zimsko računanje vremena koje traje sve do 31. marta 2024.
Ljetnje i zimsko računanje vremena trenutno sprovodi manje od 40 posto država svijeta. One koje će na cijeloj svojoj teritoriji pomjeriti sat, a ne nalaze se u Evropi i Sjevernoj Americi, su: Čile, Paragvaj, Kuba, Haiti, Egipat, Izrael, Libanon i Novi Zeland. Na ljetnje računanje preći će i gotovo cijeli SAD, Kanada i Australija, osim pojedinih saveznih država tj. pokrajina.
Razlog pomjeranja sata je potreba da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duže, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije.
Protivnici ovakvog načina računanja vremena tvrde da to loše utiče na naše zdravlje. Ukazuju na poremećaj bioritma i posljedične štetne učinke na zdravlje, poput srčanog i moždanog udara. Istraživanja su takođe pokazala porast smrtonosnih saobraćajnih nesreća zbog nedostatka sna u nedjelji nakon promjene vremena.
U Evropskoj uniji skoro je i došlo do odustajanja od ove prakse. Plan je bio da se satovi posljednji put pomaknu 2021. godine, ali zbog Brexita i pandemije nije ostalo vremena za raspravu pa je EU odlučio da u narednim godinama neće biti ukidanja ljetnjeg i zimskog računanja vremena.
Inače, ljetnje računanje vremena prvi put je ostvareno u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila Velika Britanija, od 21. maja do 1. oktobra 1916. godine.
Danas.hr
