Ray Kurzweil, vodeći američki futurist, vjeruje da će se do 2045. godine dogoditi ono što on naziva “singularnost”. Drugim riječima, predviđa da će vještačka inteligencija postati samosvjesna i osjećajna, a ljudi neće imati puno izbora nego spojiti se s tehnologijom ili rizikovati da ostanu zaostali.
Kurzweilova predviđanja često se pokažu tačnima, piše The Sun. Od 147 predviđanja koje je iznio od 1990-ih naovamo, čak 86 posto pokazalo se tačnim.
Granica između ljudi i tehnologije godinama je bila zamagljena. Danas su naši automobili više poput superračunala na točkovima, a već postoje AI djevojke. Svijet sjutrašnjice biće još radikalnije drugačiji od onoga u kojem danas živimo. Sa širenjem ChatGPT-a i razgovorima o razumnoj vještačkoj inteligenciji, neki futurolozi smatraju da bi se “singularnost” mogla dogoditi već i prije kraja ove decenije.
Melanie Subin, direktorica Instituta Future Today, rekla je za The US Sun da se “singularnost fokusira na dostignuće vještačke superinteligencije koja nadilazi ljudske sposobnosti, i intelektualno i kreativno”.
-U nadolazećim decenijama moramo redefinisati način na koji ljudi doprinose stvaranju ekonomske vrijednosti, posebno ako mašine postanu djelotvorne u raznim domenama. Ta će promjena uticati na preraspodjelu bogatstva jer se ekonomska vrijednost sve više oslanja na kvalitet i širinu tehnologije kojoj neko ima pristup ili je posjeduje. Čak i tako, bila superinteligentna ili ne, vještačka inteligencija ima ogromnu moć za rješavanje gorućih problema poput otkrivanja ljekova i održive distribucije energije – objasnila je Subin.
Kritični problem, po mišljenju Subin i njezinih kolega, uključuje stvaranje i kontrolu superinteligentnih sistema, uglavnom od strane nekih država. Kako se modeli vještačke inteligencije razvijaju unutar određenih zemalja, njih mogu koristiti i vojne obavještajne službe, što predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, “uključujući sigurnost hrane i odbranu kritične infrastrukture poput električnih mreža”. Beskrupulozne korporacije – upozorava Subin – takođe su uključene u konkurentsku trku za razvoj vodećih AI modela i aplikacija, pri čemu veće kompanije imaju prednost zbog većih resursa kojima raspolažu.
-Pristup ovim naprednim modelima imaće ključnu ulogu u određivanju budućeg statusa i uticaja kompanija i država – ističe Subin.
Što se tiče spajanja ljudi i tehnologije, Michael Housan, tehnolog i podatkovni naučnik koji proučava područje na raskršću vještačke inteligencije i ljudske psihologije, rekao je da, u cjelini, prednosti vještačke inteligencije nadmašuju njene nedostatke.
-To je zato što ljudi pate od raznih vrsta predrasuda pri donošenju odluka: pristrsanosti pamćenja, zablude “vruće ruke” (društvena predrasuda da osoba koja jednom doživi uspjeh ima veće šanse za uspjeh u budućim pokušajima), pristrasnosti pozornosti ili umora od donošenja odluka – smatra Housan.
-Mašine ponekad mogu propustiti stvari koje su ljudima očigledne, ali za razliku od ljudi oni ne pate od predrasuda. To je razlog zašto mašine i ljudi zajedno rade bolje nego svaki pojedinačno – uvjeren je Housan.
“Što se tiče rizika”, dodaje, “mislim da je glavni rizik preveliko oslanjanje na jedno ili drugo. Takođe je važno znati kada nadvladati intuiciju čovjeka ili mašine”.
O stavu da vještačka inteligencija prijeti istiskivanjem ljudi iz nekih poslova, Housan podsjeća da se to već događalo puno puta u istoriji.
-Tokom industrijske revolucije ljudi su mislili da će mašine preuzeti sve ljudske poslove. Ali te mašine stvaraju nove poslove – njihovu izgradnju, održavanje, nadzor… koji nadilaze stare poslove – napominje Housan.
Parne i tkalačke mašine, mašine za čišćenje pamuka ili telegraf – svi izumi industrijske revolucije trebale su ljude da njima upravljaju i ljudi su bili ti koji su donosili odluke. Štaviše, nijedan od tih izuma nije bio povezan s osjećajima ili sviješću. No, kako vještačka inteligencija napreduje, sve veći broj proizvoda i usluga povezanih s tehnologijom neće trebati ljude da njima upravljaju.
Revolucija vještačke inteligencije vjerojatno će stvoriti nove tehnologije koje će zahtijevati malo ljudskog angažmana, ako uopšte i to. Vještačka inteligencija mogla bi postati prva tehnologija koja će posve poremetiti slobodu odlučivanja iz ljudske kontrole.
Danas.hr
Dodajte komentar