Od 1. januara do kraja avgusta u Srbiji je bilo 909 živorođenih beba manje nego u istom periodu prošle godine kada je demografska slika već bila rekordno niska.
Gordana Bjelobrk iz Republičkog zavoda za statistiku je istakla da nikada nijesu imali manje stanovnika, nikada starije stanovništvo i nikada manje žena u fertilnom periodu.
Prošle godine u Srbiji je rođeno rekordno malo beba kada se pogleda period od 1900. godine pa do danas, uključujući i Balkanske ratove i Prvi i Drugi svjetski rat. Međutim, kako navodi, 1970. godine kada su imali približno isti broj stanovnika, u fertilnom periodu je bilo dva miliona žena, a danas 1,4 miliona.
-Znači, za 600 hiljada nam se smanjila osnova za rađanje. Bilo koje mjere da primjenjujete svakako neće imati isti efekt danas. Znači, nama su se nagomilale te negativne demografske tendencije, promijenila se starostna struktura stanovništva, i mi više nemamo dovoljan potencijal da tako brzo obnovimo stanovništvo – ističe ona.
Država izdvaja sve više novca za prvo, drugo, treće i četvrto dijete, a jedan od predloga za povećanje izdvajanja je bio na dnevnom redu Skupštine Srbije prošle nedavno.
Mjere populacione politike su dobrodošle, smatra Bjelobrk, ali već generacije žena izlaze iz starosnog kontigenta od 15 do 49 godina, a pristižu brojčano manje generacije i osnova se smanjuje. Da su ranije bile primijenjene sada bi obuhvatile širi spektar.
Potreban je dodatni set mjera koje treba unaprjeđivati i primjenjivati, kako bismo u narednom periodu mogli da očekujemo zaustavljanje negativnih demografskih tendencija i krenemo u pozitivnom smjeru.
Gordana Plemić iz udruženja Roditelj napominje da finansijska pomoć koju država obezbjeđuje je dobrodošla prije svega porodicama koje se odlučuju na treće dijete jer već imaju uslove da imaju više djece.
-Međutim, ona nije posticaj za rađanje. Takva vrsta pomoći prosto ne utiče na mlade porodice da se odluče da dobiju dijete. Ono što mi vidimo kao veliki problem je usklađivanje rada i roditeljstva – dodaje ona.
Veliki problem predstavlja pitanje da li je žena koja je u reproduktivnom periodu zaposlena, i ako jeste, šta se dešava kada se vrati na posao poslije porodiljskog odsustva.
U istraživanju koje je sproveo Centar za mame prije nekoliko godina, svaka deseta žena je izjavila da ne želi da rodi drugo dijete zbog uslova i tretmana u porodilištu. Takođe, porodicama je unaprijed potrebna sigurnost da li će dijete moći da upišu u vrtić, kvalitet zdravstvene zaštite, mogućnosti obrazovanja kako bi mogli da se ostvare kao roditelji.
-Biće nas manje, najmanje jedan milion 2050. godine ako idemo ovom dinamikom, odnosno ovim trenutnim brojem rođenih i umrlih – istakla je Bjelobrk.
IZVOR: RTS