Na upravo završenom Prvom kongresu urgentne medicine jugoistočne Evrope u Beogradu moglo se, između ostalog čuti, da je urgentna medicina specijalizacija budućnosti koja može da doprinese ekonomičnijem i kvalitetnijem liječenju pacijenata.
– Ljekar specijalista urgentne medicine mora da bude široko obrazovan, što znači da poznaje sve oblasti i da može da napravi trijažu kada pacijent stigne u urgentni centar – objašnjava prim. dr Miljan Jović, član Upravnog odbora Društva ljekara urgentne medicine Srbije, koje je i bilo organizator kongresa. On napominje da se u Sjedinjenim Američkim Državama oko 47,7 posto svih zdravstvenih usluga uradi na odeljenjima urgentne medicine i tim primjerom skreće pažnju na važnost ljekara koji u hitnim slučajevima mora brzo i sigurno da zbrine pacijenta.
Doc. dr Marko Ercegovac, direktor Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije vrlo posvećeno nastoji da ostvari ideju, o kojoj je govorio na Kongresu, da specijalista urgentne medicine, sem u hitnoj pomoći, mora da radi i u urgentnom centru, jer je za to školovan. Zahvaljujući širokom obrazovanju ovih specijalista u dijagnostici i terapiji, oni bi svaki problem rešavali brzo, već u urgentnom centru.
U Kliničkom centru Srbije je, kako kaže dr Jović, počela primjena novog koncepta što je korisno da bude preslikano i u ostala tri urgentna centra u Srbiji: u Novom Sadu, Nišu i Kragujevac, i da se kasnije proširi na cijelu Srbiju. Predlog je da sve opšte bolnice imaju urgentni centar u malom koji bi radio trijažu pacijenata i rasteretio ionako opterećene bolnice.
Novi koncept podrazumijeva da se sve to svede na jedan pregled specijaliste urgentne medicine, na jedan razgovor, jedno snimanje i jedan zaključak, posle čega pacijent iz urgentnog ide ili u bolnicu ili kući. Po Jovićevim riječima on mora iz urgentnog da izađe sa definisanim problemom.
Dr Jović ističe da su na kongresu stavili naglasak na mnogo veću primjenu dijagnostike u urgentnoj medicini i da cijela priča podrazumijeva prije svega ultrazvučnu dijagnostiku.
Add comment