Rumunija je proglasila epidemiju boginja – bilježe dvije hiljade slučajeva u 29 od ukupno 41 okruga u državi. Tamošnje su kampanje protiv vakcinacije na društvenim mrežama urodile plodom, jer je prvom dozom vakcinisano tek 78 posto djece, a drugom samo 62 posto. Da bi postojao kolektivni imunitet, odnosno da ne bi došlo do epidemije, potrebno je vakcinisati najmanje 95 posto djece.
Boginje za nevakcinisanu djecu mogu biti i kobne. Klasična klinička slika oboljelog je dugotrajna visoka temperatura koja, u slučaju komplikacija, može rezultirati upalom pluća ili upalom mozga. Komplikacije bolesti događaju se u 17 posto slučajeva – upala uha, upala pluća, grčevi zbog visoke temperature, proliv ili encefalitis – upala mozga. Upala pluća je najčešća, u šest do 13 posto slučajeva, i vodeći je uzrok smrtnosti od boginja. U EU umire jedna osoba na svakih hiljadu oboljelih. U najrizičnijoj grupi su djeca do dvije godine, trudnice te ljudi oštećenog imunološkog sistema. Još dugo nakon prebolijevanja, mjesecima, kod oboljelog je oslabljen imunološki sistem, a kod malog broja ljudi se i godinama poslije može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu – subakutni sklerozirajući panencefalitis.
Rumunija se sada bori s velikom epidemijom, koja prijeti i ostatku Evrope. Puno djece je hospitalizovano, što ne čudi budući da su 1999. imali obuhvat imunizacije od 96 posto, koja je pala na 78 posto. U cijeloj Evropi je sve gore – 2018. je zabilježeno čak 83.540 slučajeva oboljelih od boginja širom Evrope, a samo dvije godine ranije bilo ih je nešto više od 5.200.
Boginje su jako zarazna virusna bolest čiji su simptomi osip, kašalj, visoka temperatura, curenje iz nosa, moguće i suzenje te crvenilo očiju, kao i sitna bijela zrnca s unutrašnje strane obraza, u usnoj šupljini (Koplikove pjege). Osip se najprije javlja iza ušiju i po licu, šireći se od glave preko trupa, do ruku i nogu. Najčešće su zimi i u rano proljeće, i njihov je uzročnik virus morbila. Od zaražavanja do pojave osipa prođe najčešće dvije nedjelje, no moguće i od sedam do 21 dan. Osip traje četiri do pet dana.
Prenose se kapljično – govorom, kašljanjem i kijanjem, ali i preko predmeta na kojima u kapljicama oboljelog virus može preživjeti i dva sata. Lako se prenosi – zaraziće se preko 90 posto onih koji su bili u kontaktu sa zaraženim, ako nijesu vakcinisani, ili nijesu već ranije preboljeli boginje. To znači da oboljeti mogu i djeca i odrasli, pri čemu novorođenčad prvih nekoliko mjeseci štiti imunitet koji su dobila od vakcinisanih majki, odnosno od majki koje su preboljele bolest. Dvije doze vakcina štite 99 posto vakcinisanih, a s jednom dozom zaštićeno je 95 posto vakcinisanih, i tad ne može doći do epidemije. Protiv boginja se vakciniše od 1968. godine, kad je godišnje bilo u prosjeku 15 hiljada oboljelih.
U Evropi je od boginja 2016. bilo 13 umrlih, godinu dana kasnije čak 42, a 2018. je umrlo 72 ljudi.
24 sata.hr
