Njemačko zdravstvo je iz više razloga najskuplje u Evropi, ali neefikasno. Ministar zdravlja Karl Lauterbah pokušava da riješi problem velikom reformom.
-Njemačkom zdravstvenom sistemu nije dobro, neefikasan je i najskuplji po glavi stanovnika u Evropi, kaže ministar zdravlja Lauterbah (SPD). Zbog toga se već duže vrijeme radi na sveobuhvatnoj reformi – trenutno se razmatra čak 15 različitih nacrta zakona.
Sredinom maja njemačka vlada je odobrila jedan od najvećih i najkontroverznijih Lauterbahovih planova: reformu bolnica, koju je ministar opisao kao „revoluciju“. Njemačka ima najveći broj bolničkih kreveta po glavi stanovnika u EU: 7,9 kreveta na 1.000 stanovnika – prosjek u EU je 5,3.
U suštini, za sadašnji broj bolnica nema „ni medicinske potrebe, ni osoblja ni novca“, kaže ministar. Medicinsko osoblje mora da bude bolje raspoređeno među bolnicama, u korist onih kojima je ono zaista potrebno. Jer, reforma ima za cilj poboljšanje kvaliteta: najskuplje bolnice u Evropi po glavi stanovnika – ne znači da su pacijenti u njima najbolje liječeni i zbrinuti.
Prema zvaničnim podacima za 2022: U Nemačkoj postoje 1.893 bolnice, sa 480.382 kreveta, uključujući 26.327 kreveta za intenzivnu njegu, a njihova popunjenst je bila 69 odsto. Liječeno je 16,8 miliona pacijenata, a boravak u bolnici je u prosjeku trajao 7,2 dana. Ukupni troškovi bolnica u Njemačkoj iznosili su 132,7 milijardi eura.
Bolnički krevet, naravno uključujući osoblje, u Njemačkoj je skup – ako je prazan. Jer, bolnice od zdravstvenih osiguranja mogu da naplate samo određeno liječenje, odnosno tretman. Što je skuplje liječenje – a to su najčešće operacije – tim više novca za bolnicu.
Zbog toga su mnoge bolnice na ivici bankrota, s jedne strane. S druge strane, pacijenti često nepotrebno borave u bolnici, ili se boravak produžava – kako bi se od zdravstvenih osiguranja moglo naplatiti više novca. A to onda povećava troškove zdravstvene zaštite u zemlji i obavezne doprinose zdravstvenog osiguranja. To znači i veće troškove radne snage u Njemačkoj.
Reformom je predviđeno da se bolnicama ukine plaćanje isključivo po tretmanu, već bi dobijale i takozvane paušale za prazne krevete. To znači da bi im velikim dijelom bio nadoknađen novac neophodan za održavanje osoblja i opreme ili, na primjer, ako imaju urgentno odjeljenje. Ministar kaže da bi bolnice na ovaj način mogle da finasiraju 60 odsto svog budžeta.
Cilj je da se smanji finansijski pritisak na bolnicu – da, iako nije dovoljno opremljena izvrši što više operacija i drugih tretmana. Zato ubuduće više neće svaki tretman biti moguć u svakoj klinici. Biće uvedeni stroži zahtjevi, na primer u pogledu broja specijalista. Klinike koje ne ispunjavaju ove uslove više neće dobijati novac za određene zahvate.
Drugi cilj je da pacijenti kojima je potrebno složeno liječenje – što prije budu upućeni specijalistima. Time bi imali bolje šanse za oporavak i manji rizik da postanu žrtve medicinskih grešaka.
Većina ljekarskih udruženja pohvalila je Lauterbahove planove, dok zdravstvena osiguranja upozoravaju na veće troškove i time veće obavezne doprinose. Međutim ima i dosta kritike po raznim tačkama.
Imajući u vidu debate u Bundestagu, a kasnije i u Bundesratu, ministar Lauterbah je naveo da je moguće da dođe do promjena i prilagođavanja reformi, ali je jasno rekao: „Nećemo činiti ustupke kada se radi o kvalitetu liječenja“.
IZVOR: Danas.rs
