Nobelov komitet pri Karolinska institutu
Komitet za dodjelu Nobelove nagrade je 2025. godine proglasila dobitnicima nobelove nagrade za Fiziologiju i medicinu Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi, zbog značajnog otkrića funkcije T regulatornih ćelija, za koje do sada nije bilo dovoljno uspješnih istraživanja.
Naime, naš imuni sistem ima veliku sposobnost da konstantno štiti od različitih bakterija, virusa i drugih mikroba koji napadaju naš, organizam i ovo predstavlja veoma značajnu ulogu za normalno funkcionisanje komplentnog organizma.
Jedna od znaćajnih ćelija imunog sistema su T ćelije čija je glavna funkcija sposobnost da prepozna patogene, da ih razlikuje od sopstvenih ćelija organizma i da ih uništi.
Tokom svog komplentnog razvoja T ćelije sazrijevaju u timusu, gdje kao test proba prepoznaju sopstveni protein i bivaju uništene upravo u timusu. Razlog ovome dešavanju je da kasnije ne napadaju sopstvene ćelije u organizmu i to se zove centralna tolerancija.
T ćelije koje u timusu ne prepoznaju sopstveni protein, sazrijevaju, izlaze iz timusa i idu u perfirena tkiva, gdje se aktiviraju nakon ulaska stranog mikroorganizma.
Nakon uspješne borbe sa mikroorganizmom, one i dalje nastavljaju da budu aktivne. Sada je potrebno nešto što bi zaustavilo dalju aktivaciju T ćelija, odnosno da pređu u stanje mirovanja, do ulaska i prepoznavanja narednog mikroorganizma.
Naime, još 1980-ih godina su se sprovodila istraživanja da se dokaže da su upravo T regulatorne ćelije te koje “smiruju” T ćelije da budu aktivne nakon uništenja stranog antigena, odnosno da smanje njihovu aktivnost, i ovo se zove periferna imunska tolerancija.
Shimon Sakaguchi, zajedno sa kolegama istrazivačima je sada to i potvrdio. Dokazao je da T regulatorne ćelije u perifernim tkivima čuvaju organizam od prekomjernog napada sopstvenog imunog odgovora, da ne bi posljedično došlo do oštećenja organizma. Ovo je veoma značajno otkriće, zato što autoimune bolesti upravo nastaju tako što imunski sistem napada sopstveni organizam, tj. nekontrolisano je i dalje aktiviran.
Kako su se istraživanja sprovodila?
Kod autoimunih bolesti, istrazivači su pokušavali da izazovu formaciju vise T regulatornh ćelija. U pilot studiji davali su pacijentima IL-2 (interleukin 2), supstancu koja dovodi do sazrijevanja T ćelija. Istrazivači su takođe željeli da otkriju da li se IL-2 može koristiti da se spriječi odbacivanje organa nakon tranpslantacije.
Druga istraživanja su rađena tako da su izdvajali T regulatorne ćelije iz organizma, vjestački ih umnođavali u laboratoriji i vraćali nazad u organizam,. Takođe se radilo na tome da se modifikuju T ćelije, stavljajući antitijela na njihovu površinu koja funkcioniše kao oznaka. Ovo je ukazalo istrazivačima da ove ćelije imaju sposobnost da čuvaju transplantirane organe, npr jetru ili bubreg, od napada sopstvenog imunog sistema. Nedostatak ili neuspješna funkcija T regulatornih ćelija kod transplantiranih pacijenata, dovodi do odbacivanja transplantata nakon određenog vremena, kao i da moze dovesti do razvoja karcinoma, jer kancerogene ćelije imaju sposobnost “kamufliranja”, tj da ih T ćelije ne prepoznaju i da se na taj način uspješno šire.
Ovo istraživanje predstavlja veliku prekretnicu u dalja istrazivanja i shvatanja kako dio imunog sistema funkcioniše i podstiče druge eksperimente koji će u budućnosti dovesti do boljeg razumijevanja nastanka autoimunih bolesti, mapiranja tumora, kao i novih modaliteta liječenja, uključujući i liječenje transplantiranih pacijenata.



