Aleksandra Vojvodić
Tvoje tijelo ne mora biti “spremno za plažu” —
plaža je tu da te primi takvog kakav jesi, bez uslova.
Kroz istoriju nikada nije postojala jedna konačna slika o tome kako bi ljudsko tijelo trebalo da izgleda. Ta slika se mijenjala – od Venere od Frasassija i Mikelanđelovog Davida, do savremenih digitalnih tijela sa društvenih mreža. Ipak, ono što ostaje jeste naš odnos prema sopstvenom tijelu – tzv. body image, koji predstavlja skup misli, emocija, uvjerenja i ponašanja povezanih sa tim kako percipiramo sebe.
Body image obuhvata:
- Kako vidimo sebe – način na koji vidimo svoje tijelo na fotografijama ili u ogledalu.
- Misli o tijelu: koje mogu biti pozitivne ili negativne. Možemo imati različite misli o različitim djelovima tijela, ideje o tome kako bi ti djelovi trebalo da izgledaju.
- Emocije: osjećanja koja se razvijaju kada mislimo o tijelu. Možemo osjećati zadovoljstvo ili pak nezadovoljstvo, frustraciju, anksioznost, samoosudu, krivicu, stid, strah od odbačenosti i td.
- Ponašanje: akcije koje preduzimamo. Ova stavka zavisi od svih prethodnih i može dovesti do toga da izbjegavamo određene situacije, okolnosti i prilike zbog slike koju imamo o svom tijelu.
Između svega navedenog, tokom procesa “analize” našeg tijela od strane nas samih, u savremenoj društvenoj kulturu dešava se i paralelan proces procjene svoje vrijednosti u zavisnosti od izgleda tijela. Ovaj trend je mnogo izražen u savremenoj kulturi.
Plaža, kupaći kostimi i reflektori?
Ljetnji period iako predviđen za odmor i uživanje za mnoge ljude donosi priliku za nesigurnost, anksioznost, ali i za izazove sa mentalnim zdravljem. Na plaži djeluje da se nalaze reflektori upereni baš u nas, one koje smo postavili mi ali i drugi, otkrivajući naše nesavršenosti i dovodeću u pitanje našu vrijednost. Ukoliko tokom godine nismo vrijedno „radili na sebi“ da bismo se uklopili u nametnute standarde – neprijatne emocije će u velikom broju slučajeva biti naša stvarnost.
Ipak, ljudsko tijelo nastalo je i evoluiralo da bi omogućilo ljudski opstanak, a ne da bi se uklapalo u bilo kakve estetske standarde. Zahvaljući njemu živimo, dišemo, hodamo, postižemo ciljeve, rađam djecu, štitimo djecu, obezbjeđujemo krov nad glavom – ukratko, ono nam, uz naš um, omogućava da zadovoljimo osnovne ljudske potrebe. Nakon toga, ono nam pomaže da se povežemo sa drugima, omogućavajući nam da zadovoljimo cijelu grupu socijalnih poteba. Tek nakon toga, dolaze estetske potrebe, koje su ipak stvar izbora i ukusa – te se ni tu ne moramo uklapati.
Kako graditi zdraviji odnos prema tijelu tokom ljeta?
- Pomjeri fokus sa izgleda na funkciju. Tvoje tijelo ti omogućava da plivaš, dišeš, smiješ se, dodiruješ more i osjećaš sunce na koži. U redu je da želiš da izgleda ljepše prema savremenim standardima, ali nije u redu da svoju vrijednost baziraš na tome.
- Prepoznaj nerealna očekivanja. Ideal ljepote se stalno mijenja — to je društveni konstrukt, a ne objektivna vrijednost.
- Biraj šta gledaš. Prati ljude i sadržaje koji promovišu različitost tijela, zdravlje i autentičnost, umjesto isključivo “fit” estetike. Sa druge strane sasvim je u redu da favorizuješ “fit tijelo” ako uzmeš u obzir i zaista razumiješ da tvoja vrijednost ne zavisi od toga.
- Prisjeti se svrhe odmora. Tvoje tijelo ne mora biti “spremno za plažu” — plaža je tu da te primi takvog kakav jesi, bez uslova.
I ne zaboravi – ni ti ni tvoje tijelo ne morate biti savršeni da bi bili vrijedni.
