Dr Borko Bajić, specijalista higijene
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Savremena medicina traži od budućih ljekara mnogo više od pamćenja velikog broja činjenica. Student medicine danas treba naučiti kako da povezuje podatke, prepoznaje važne informacije, razmišlja kroz rješavanje problema, donosi odluke i, jednako važno, preispituje sopstveni način razmišljanja. Upravo zbog toga metakognicija postaje sve važnija tema u medicinskom obrazovanju.
Pojam metakognicije u obrazovnu i kognitivnu psihologiju uveo je 1976. godine američki psiholog John H. Flavell, opisujući ga kao znanje pojedinca o sopstvenim kognitivnim procesima, ali i kao sposobnost aktivnog praćenja i regulacije tih procesa tokom učenja.
Metakognicija u obrazovnom kontekstu znači da student ne uči samo određeni sadržaj, već razvija sposobnost da razumije kako uči, šta mu nije jasno, koju strategiju koristi, kada treba da promijeni pristup i kako da procijeni da li je zaista savladao gradivo. Drugim riječima, metakognicija pomaže studentu da iz pasivne uloge primaoca informacija pređe u aktivnu ulogu osobe koja upravlja sopstvenim učenjem. Zbog toga metakogniciju ne treba posmatrati samo kao teorijski pojam, već kao sposobnost koja se može razvijati tokom nastave, naročito kroz rješavanje problemskih zadataka, samoprocjenu i stručno usmjeravanje predavača.
Upravo na ovim osnovama razvijen je Erasmus+ projekat “Razvoj i implementacija metakognitivnih, problemski baziranih modula u kursevima mješovite nastave u medicinskim naukama (ProBLeMS)”. Projekat je usmjeren na unapređenje obrazovanja doktora u visokoškolskim ustanovama Zapadnog Balkana i razvoj kapaciteta ovih ustanova za primjenu mješovitog, odnosno blended learning modela nastave. Institut za javno zdravlje Crne Gore i Medicinski fakultet u Podgorici su partneri u ovom veoma značajnom projektu koji je započeo prije tri godine a čiji je cilj da prenese najnovija znanja i iskustva iz Evropske unije na univerzitete u zemljama Zapadnog Balkana.
Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore je 30. i 31. marta 2026. godine bio domaćin dvodnevnog događaja u okviru projekta. U prvoj fazi projekta realizovane su obuke na partnerskim univerzitetima u Evropskoj uniji, dok su u drugoj fazi, koja je sada u završnici, razvijeni i uspješno implementirani metakognitivni, problemski bazirani moduli na 25 nastavnih predmeta u šest visokoškolskih ustanova regiona. Za procjenu metakognitivne svjesnosti u okviru ProBLeMS projekta korišćen je Metacognitive Awareness Inventory – MAI, jedan od najpoznatijih instrumenata za procjenu metakognicije.
Rezultati evaluacije potvrđuju visok nivo prihvaćenosti među studentima – 77,5 % njih ističe da im ovaj način učenja pomaže u rješavanju praktičnih problema, dok je ukupno zadovoljstvo ocijenjeno visokom prosječnom ocjenom 4,64.
Metakognicija, zato, nije dodatak medicinskom obrazovanju, već jedan od njegovih važnih temelja. Ona povezuje znanje, razumijevanje, samoprocjenu i profesionalnu odgovornost. ProBLeMS projekat usmjerava medicinsko obrazovanje ka modelu u kojem se, pored usvajanja nastavnog sadržaja, naglašava i način na koji student razumije, primjenjuje i procjenjuje sopstveno znanje . Upravo takav pristup može pomoći stvaranju zdravstvenih radnika koji su spremniji za složene zahtjeve savremenog zdravstvenog sistema.
