U hotelu „Podgorica“ održan stručni skup 
U organizaciji kompanije Sanofi-Aventis, u ponedeljak 20. aprila, u hotelu „Podgorica“, održan je stručni skup na temu: „ACE inhibitori u kardiovaskularnom kontinuumu“.
Na stručnom skupu predavanja su održali prof. dr Aneta Bošković i mr sci med. Mihailo Vukmirović. Dr Aneta Bošković govorila je na temu: „ACE inhibitori u kardiovaskularnom kontinumu“ fokusirajući se na rezultate HOPE studije.
„Povišeni krvni pritisak nije samo faktor rizika za ishemijsku bolest srca i cerebrovaskularne insulte, već dugotrajna arterijska hipertenzija dovodi do hipertrofije lijeve komore, srčane insuficijencije i terminalnih stadijuma renalne insuficijencije. Već nakon 55. godine života praktično svaka druga osoba ima hipertenziju, pri čemu je češća kod žena. Nakon 65. godine života dvije trećine do tri četvrtine stanovništva ima hipertenziju, što bi značilo da od deset osoba šest do osam ima povišen krvni pritisak. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine pokazuju da je koronarna bolest ubica broj jedan u svijetu, ali i da je sve više osoba sa cerebralnim insultom, pri čemu je hipertenzija glavni okidač“, rekla je prof dr Bošković.
Integrisana multifaktorska etiologija kardiovaskularnih oboljenja je, kako je pojasnila dr Boškovič, danas u opticaju, tako da se nastoji regulisati ne samo pojedini faktor rizika, kako je to ranije bio slučaj, već svi mogući faktori rizika.
„Nekada nijesmo u mogućnosti da regulišemo krvni pritisak na pravi način i postignemo ciljne vrijednosti, ali uticanjem na druge faktore rizika kao što su pušenje, dislipidemija, gojaznosti i fizička neaktivnost, i pored zadržanih visokih vrijednosti krvnog pritiska uspjevamo da smanjimo ukupni rizik za pojavu kardiovaskularnog oboljenja,“ kazala je dr Bošković. „U zavisnosti od toga koliki je rizik i vrijednosti krvnog pritiska, odnosno da li se radi o stadijumu jedan, dva ili tri hipertenzije bira se terapija za pacijenta. Uvjek se prvo potencira promjena stila života, odnosno sprovođenje zdravih životnih navika. U slučaju stadijuma tri hipertenzije odmah se uključuju medikamenti i savjetuje promjena načina života, dok se u slučaju jedan i dva stadijuma hipertenzije prvo čekaju rezultati promjene životnih navika,“ rekla je dr Bošković.
Govoreći o HOPE studiji, dr Bošković je rekla da su u nju bili uključeni pacijenti sa veoma visokim rizikom, osobe sa sistolnim krvnim pritiskom iznad 180 i sa 110, osobe sa dijabetesom ili metaboličkim sindromom koje imaju neko oštećenje ciljnih organa kao što je hipertrofija lijeve komore, zadebljanje intime, povećanje serumskog kreatinina, smanjenje glomerularne filtracije i prisustvo proteina u urinu.
HOPE studija je, prema riječima dr Bošković, imala za cilj ne samo da ispita efikasnost određenih ljekova nego i njihove mogućnosti prevencije kod pacijenata koji su već imali neko kardiovaskularno oboljenje ili dijabetes.
„Studija je obuhvatila oko 10 000 pacijenata starijih od 55 godina. Pokazala je da ACE inhibitori imaju vrlo protektivan efekat u smislu redukcije krvnog pritiska, i da imaju izraženo kardioprotektivno dejstvo, jer smanjuju uticaj angiotenzina II na faktore rasta i tako doprinose smanjenju hipertrofije lijeve komore koja postoji kod pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom. ACE inhibitori pokazali su vaskularnu zaštitu, i zaštitu na nivou bubrega zbog čega su ljekovi izbora za liječenje i kod dijabetičara. Studija je pokazala i da mogu pozitivno uticati i na glikoregulaciju. Zbog svega pomenutog, ACE inhibitori su ušli u preporuke za regulisanje arterijskog krvnog pritiska i nestabilne angine pectoris. ACE inhibitori se ne smiju davati u trudnoći zbog teratogenog efekta. Osobama sa angioneurotskim edemom, hiperkalijemijom i bilateralnom renalnom stenozom se, takođe, ne mogu propisivati ACE inhibitori,“ rekla je dr Bošković.
Dr Mihailo Vukmirović održao je stručno predavanje na temu: „Ventrikularne ekstrasistole i njihov klinički značaj“. „Ekstrasistole su nešto što se srijeće svakodnevno u kliničkoj praksi, jer svako u nekom trenutku ima poremećaj srčanog ritma. Ekstrasistole mogu da budu asimptomatske i simptomatske, a sami simptomi zavise od pacijenta do pacijenta, od njihovog karaktera i senzibilnosti, a mogu i da zavise od samih ekstrasistola, odnosno njihovog mjesta nastanka. Takođe, određeni komorbiditeti, kao što su strukturne bolesti srca, mogu da predisponiraju ekstrasistole. Uzimanje kofeina, energetskih napitaka, opojnih sredstava i alkohola mogu biti stimulansi za razvoj ekstrasistola. Porodična anemneza može da pokaže nasledna oboljenja koja se mogu manifestovati ekstrasistolama i tahikardijama,“ rekao je dr Vukmirović. Dr Vukmirović je kazao da ukoliko postoji sumnja na ekstrasistole mora se uraditi EKG koji na osnovu analize vektora može pokazati iz kog dijela srca dolaze ekstasistole.
Add comment