Proljeće donosi radost, ljubav, bude se naše misli, naša priroda, budimo se iz duge zimske pasivnosti i otvaramo srce, dušu ka novim izazovima. Proljeće donosi promjene, radosti, maštanja, putovanja. Buđenjem prirode javlja se visoka koncentracija alergena, koji su glavni uzročnici alergija. Alergija je bolest savremenog doba. Najčešće se javlja u proljeće.
Smatra se da je alergija poremećaj imunog sistema koji nastaje usljed izloženosti organizma potencijalnim alergenima, gdje je organizam izgubio sposobnost odbrane i gdje alergene prepoznaje kao potencijalno opasne materije koje želi da eliminiše iz sopstvene sredine, stvarajući antitijela na njih.
„Ljubav ima svoje zakone razvitka, svoje životne dobi, kao cvijeće, kao ljudski život. Ona ima svoje raskošno proljeće, svoje vrelo ljeto, i napokon, jesen. Za jedne topla, svijetla i plodonosna, a za druge hladna, gnjila i jalova.”(Belinski)
Britanska istraživanja pokazuju da se u periodu od 1990. do 2001. godine, broj ljudi koji pate od alergije povećao za 7 puta. Prije 100 godina riječ „alergija” nije ni postojala. U 1950. godini, svaki sedmi Amerikanac imao je alergiju. U 1970. imao ju je svaki peti, a u 1985 – svaki treći. Danas je sve više ljudi koje pate od simptoma alergije.
Po intenzitetu razlikujemo slabe, umjerene i jake alergije, a najjače među njima, poput anafilaktičkog šoka, opasne su po život. Postoje razni tipovi alergija: kožne alergije, alergije disajnih puteva, alergije na polen, prašinu, vjetar…
KOŽNE ALERGIJE: razni dermatitisi (zapaljenja kože), koprivnjača (izbijanje crvenih plikova po koži, najčešće na mjestu kontakta sa alergenom ili na mjestu uboda insekta).
RESPIRATORNE ALERGIJE: alergijski rinitis koji se odlikuje svrabom očiju, nosa, grla, zapušenošću nosa ili pak curenjem vodnjikave tečnosti iz nosa. Jedan oblik ovakvih alergija jeste i astma koja se javlja prvenstveno kod djece, posebno one koja su sklona nekim drugim oblicima alergija.
ALERGIJA NA HRANU: Najčešće se javlja kod djece, i to one koja po prvi put uzimaju neke materije kao novine u ishrani. U veoma alergene materije kod djece spadaju: kravlje mlijeko, bjelance iz jajeta, kikiriki, pšenica, školjke, kukuruz, citrusno voće. Najčešće manifestacije ove vrste alergija su: dijareja, povraćanje, oticanje jezika.
ALERGIJA NA LIJEKOVE: najčešća je alergija na penicilin. Najbitnije je da onaj ko počinje da uzima bilo kakve lijekove naglasi svom ljekaru ili farmaceutu sklonost ka ovoj alergiji. Takođe, česta je alergija na aspirin, insulin i lokalne anestetike.
ALERGIJA NA UBOD INSEKTA: najčešće ih imaju osobe koje već boluju od drugih oblika alergije. Ove reakcije su najčešće bezazlene, ali ukoliko se otok i crvenilo u većoj mjeri počnu širiti oko mjesta uboda, neophodno je javiti se ljekaru. Prilikom alergijske reakcije antigen-antitijelo ili pod dejstvom histaminoliberatora (životinjski, biljni i bakterijski toksini), kao i pri traumatskim povredama kože (mehaničko, termičko, hemijsko, ultravioletno zračenje), dolazi do degradacije mastocita i oslobađanja histamina. Postoje tri depoa histamina u organizmu i to: mastociti, bazofilni leukociti i mukoza GIT-a. Mastociti sintetišu histamin, ali pored njega i heparin i serotonin. Histamin ispoljava svoja dejstva vezujući se za H1 i H2 receptore. H1 receptori se nalaze u većini glatkih mišića, u srcu, u mozgu. Svi efekti histamina, nastali vezivanjem za ove receptore, mogu biti blokirani H1 blokatorima.
Ima više vrsta lijekova koji antagonizuju dejstvo histamina na H1 receptorima a nisu sistematizovani kao antihistaminici, npr.: fenotiazinski neuroleptici, triciklični antidepresivi, neki antimuskarinici, kao i neki antiserotoninski lijekovi. H2 receptori se nalaze u sluznici želuca i vezivanjem za ove receptore histamin ispoljava svoj uticaj na lučenje HCl. Ovo dejstvo se blokira H2 blokatorima. Dejstvo histamina na glatku muskulaturu bronhija ispoljava se u vidu bronhokonstrikcije, znatno jače kod nekih vrsta nego kod čovjeka. Bronhospazam koji nastaje u anafilaktičkoj reakciji kod ljudi je više posljedica stvorenih leukotriena nego dejstva histamina na glatku muskulaturu bronhija. Stoga antihistaminici nijesu tako efikasni kod bronhijalne astme.
Na glatku muskulaturu krvnih sudova histamin djeluje dilatatorno. Kao posljedica ovog efekta dolazi do crvenila lica, glavobolja i opšte hipotenzije. Kapilarna permeabilnost je znatno povećana u prisustvu histamina, što rezultuje stvaranjem edema. Antihistaminici snažno antagonizuju ovo dejstvo histamina. Osjećaj svraba i žarenja ublažava se i antihistaminicima.
Konzumacijom velikih količina vitamina C u onom periodu na prelazu između dva godišnja doba, možemo preduprediti ova stanja. Vitamin C smanjuje lučenje histamina, podstičući njegovu razgradnju, te pomaže pri otklanjanju histamina iz tijela. Uz to, vitamin C smanjuje mogućnost razvoja spazma bronhijalnih puteva, što ga čini dobrodošlim pomoćnim sredstvom za ublažavanje astmatičnog napada. S obzirom na to da u alergijskom procesu zbog djelovanja histamina dolazi do povećanja propustljivoosti krvnih sudova, korisno je uzimati i kalcijum, jer on normalizuje ovu pojavu. Preporučene doze u ovom slučaju su nešto povišene: vitamin C 1000-1500 mg, mineral Ca 800-1300 mg. Smatra se da su ove količine sasvim dovoljne da se preduprede alergijska stanja.
Add comment