Voda je uslov života na Zemlji. Dovoljne količine higijenski ispravne vode indirektno produžavaju životni vijek čovjeka, i to kroz dobre životne uslove, smanjenje stepena obolijevanja od zaraznih bolesti i veći nivo zdravstvene kulture.
Voda bi trebalo da čini oko 60% ukupne tjelesne mase zdrave odrasle osobe. Međutim, danas je sve veći broj onih čija masna masa dostiže taj procenat, dok je sadržaj vode u tijelu znatno niži. Razlog za to je, između ostalog, i nedovoljan unos ove materije. Količina vode neophodna organizmu zavisi od uzrasta, pola, zdravstvenog stanja, stepena fizičke aktivnosti i načina ishrane. Prosječne dnevne potrebe za vodom kod odraslog čovjeka iznose oko 2 l, a tačnije se mogu odrediti formulom: 1 ml vode na 1 kcal dnevnih energetskih potreba. Da bi se obezbijedilo normalno funkcionisanje organizma, unos vode mora biti u ravnoteži sa gubitkom. Voda nam je, dakle, neophodna.
Upravo sa ciljem isticanja neophodnosti i održavanja dovoljne količine higijenski ispravne vode za piće za sve stanovnike svijeta, definisan je 22. mart – Svjetski dan voda. To je odluka usvojena 1992. godine u Rio de Ženeiru, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju. Sa obilježavanjem ovog datuma počelo se već sljedeće, 1993. godine. Vremenom ovaj dan sve više dobija na značaju. Sve države se pozivaju da se posvete primjeni preporuKa UN-a i da preduzmu korake i aKtivnosti u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Ujedinjene nacije žele da podsjete na značaj i zaštitu voda kao i na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta. One upozoravaju da svjetska potrošnja vode raste više nego dvostruko od rasta broja stanovnika planete i da se sve više ljudi suočava sa činjenicom o nestašici vode. Sve veći broj regiona u svijetu suočava se sa hroničnom nestašicom vode, pri čemu je problem najizraženiji u sušnim predjelima planete, gdje živi više od dvije milijarde ljudi i polovina siromašne svjetske populacije.
Higijenski i zdravstveno ispravna voda za piće jedan je od osnovnih preduslova dobrog zdravlja. Svjetska zdravstvena o rganizacija svrstala je pristup vodosnabdijevanju i kvalitet vode za piće u dvanaest osnovnih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva jedne zemlje, čime se potvrđuje njena značajna uloga u zaštiti i unapređenju zdravlja.
Svjetski dan vode se svake godine obilježava različitom temom – sloganom. Ovogodišnja tema je „Voda i hrana – dostupnost i bezbjednost”. Ovim motom se želi skrenuti pažnja međunarodne i domaće javnosti na vodu Kao važan faKtor u proizvodnji hrane.
S obzirom na to da su za proizvodnju hrane neophodne velike količine vode, njen nedostataK bi mogao biti glavni uzroK gladovanja i nedovoljne uhranjenosti, posebno u oblastima gde je poljoprivreda glavni izvor prihoda i hrane. TaKođe, sezonsKe varijacije padavina i dostupnosti vode mogu da dovedu do privremene nestašice hrane. Poplave i suše mogu dovesti do Kriznih situacija u snabdijevanju hranom. Tokom prošlog vijeka suša je izazvala veći broj smrtnih slučajeva nego bilo koja druga prirodna katastrofa.
KoliKo je vode potrebno da bi se proizvela hrana ilustruju podaci da je za 1 kg pšenice potrebno je 1.500 litara vode, dok je za 1 kg mesa potrebno 10 puta više, uKljučujući vodu za ishranu životinja, vodu za održavanje higijene i procesnu obradu. Kada se uzmu u obzir stalno povećanje svjetsKe populacije i sve ljudsKe aKtivnosti koje zahtijevaju upotrebu vode, Kao što su upotreba vode za piće, kuvanje, održavanje lične i opšte higijene, proizvodnju hrane, odjeće i dr., potrebe za vodom se sve više uvećavaju. Sve navedeno su razlozi da se pod hitno preduzme niz mjera i aktivnosti koje mogu dovesti do očuvanja i obezbjeđivanja dovoljno vode i hrane za sve ljude na planeti. Na primjer, dobrom poljoprivrednom praksom moguće je obezbijediti najveću moguću produktivnost, uz očuvanje raspoloživih vodnih resursa. TaKođe, pored poštovanja principa pravilne ishrane neophodno je i poštovanje principa racionalne ishrane, odnosno čuvanja hrane. Smatra se da se štetuje 30% hrane proizvedene širom svijeta (1,3 milijarde tona), pa je i voda Koja je isKorišćena za njenu proizvodnju zauvijek izgubljena.
Proučavanja na relaciji voda-hrana-zdravlje-životna sredina dovode do zaključka da naš način ishrane, odnosno dijeta, treba da bude održiv. To znači da dijete treba da imaju zanemarljiv uticaj na životnu sredinu, da doprinose bezbjednoj hrani i ishrani i zdravom životu sadašnjih i budućih generacija, pogotovo ako znamo da danas na planeti postoji više od sedam milijardi ljudi i da se očekuje da taj broj do 2050. godine dostigne devet milijardi. Da bi se za sve obezbijedila dovoljna količina hrane, treba da se pribavi voda adekvatnog kvaliteta. Znači, moraćemo da proizvodimo veće količine hrane koristeći manje količine vode. Zato, KORISTIMO VODU RACIONALNO.
Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene
Dodajte komentar