Posljednje studije govore, a trend učestalosti pacijenata u ordinacija Izabranog doktora potvrđuje, da u današnjem razvijenom svijetu, a pogotovo zapadnoj civilizaciji, svaka peta osoba pati od alergije, a procjene govore da će 2030. godine pola svjetskog stanovništva osjećati tegobe koje alergije na najraznovrsnije načine sa sobom nose.
Alergija predstavlja abnormalnu i neželjenu reakciju organizma na alergen-faktor, koji inače ne dovodi do poremećaja u organizmu, a ispoljava se kod senzibilisanih osoba putem udisanja, unošenja ili kontakta sa njim, stvarajući najrazličitije tegobe poput svraba, curenja i grebanja u očima i nosu, visokotonskih pukota u plućima, kožnog osipa, dijareje itd.
Ono što je primjetno je da značajan broj pacijenata u ordinaciju ID dolazi sa vrlo šarolikom paletom simptoma i to kako jednog tako i ,sve češće, više organa, ali i alergena, koji često mogu da ostanu neprepoznati. Takođe su značajne varijacije u intenzitetu i zahvaćenosti jednog ili više organa, kako u istim tako i u vremenski zasebnim epizodama javljanja. Vremenski okvir ispoljavanja simptoma je takođe raznolik i može da varira kako sezonski tako i uzrasno, a evidentno je da godinama može doći i do slabljenja i iščezavanja alergija, ali kod nekih i do ispoljavanja prvih epizoda u starosti, dok se statistički kao najmasovnija grupa ističe populacija radno aktivnih ljudi od 20 do 65 godina. I naravno, a ne manje značajno, vrlo je različito trajanje – trpljenje simptoma od strane pacijenta do momenta kad se javi na pregled, što ističe značaj anamneze u cilju željenje identifikacije alergena. Nažalost, vrlo često je teško izdvojiti pokretača alergije, pogotovo prilikom prvog pregleda, uprkos detaljnoj anamnezi i kliničkom pregledu promjena. Današnji alergeni su različiti i po vrsti i po količini i po vremenu kojim ispoljavaju dejstvo na organizam, a sve češće je jedan organizam senzibilisan na više alergena istovremeno. Uz svu navedenu kompleksnost situacije primjetno je da se osobe različito odnose ka različitim tegobama, pa su sklone i da ignorišu, ali i da tegobe subjektivno pripisuju drugim uzrocima zanemarujući alergiju, pa će često curenje iz nosa pripisati prehladi, dok će ga tek kožna manifestacija sa različitim izgledom promjena, ali praćena jedinstvenim svrabom, zabrinuti i zaputiti kod ljekara.
Upravo kožne manifestacije alergije predstavljaju najčešći razlog posjete pacijenta, pogotovo ako se radi o urtikariji (koprivnjači), koja obično svojim brzim razvojem i jakim svrabom dovodi do brze akcije u cilju saniranja, kao i kontaktnom alergijskom dermatitisu. Kao najčešće alergene navodimo hranu (mlijeko, jaja, riba), ljekove (antibiotici), inhalacione alergene (polen, grinje, dlake), ubode insekata, ali i fizičke faktore (hladnoću, toplotu, fizički napor, UV zraci, pritisak). Uporedo sa karakterističnim eritematoznim papulama ili plakovima, reakcija može da istovremeno zahvati i respiratorni i digestivni sistem kao i oči, pa mogu da se razviju gušenje, kašalj, otok očnih kapaka, konjunktivitis, otežano gutanje, dijareja i slično. Uz preporuku o izbjegavanju alergena, ako je uopšte i u kojoj mjeri to moguće, kao terapiju preporučenu, a bezbjednu za dužu primjenu, koristimo novije antihistaminike za oralnu primjenu poput preparata na bazi cetirizina, bilastina, loratadina, dok opsežnije i upornije promjene mogu unutar nekoliko dana da budu tretirane kortikosteroidnim preparatima. Posebno opasne reakcije su razvoj angioedema i anafilaktički šok i one iziskuju urgentnu terapiju na bazi parenteralne primjene navedenih grupa ljekova.
Sljedeći entitet po učestalosti je alergijski rinitis, odnosno rinosinuzitis, koji može biti sezonski ili cjelogodišnji, zavisno od alergena i njegove zastupljenosti tokom godine. Ukoliko su tegobe vezane za konkretan vremenski period onda su najčešći alergeni – poleni i to najčešće trava i korov, i obično, zavisno od vrste, imaju varijacije od proljeća do jeseni. Cjelogodišnje ispoljavanje daju alergije na grinje, prašinu i životinjske dlake. Simptomi i znaci alergijskog rinitisa su opstrukcija nosa, sekrecija iz nosa, kijanje, poremećaj mirisa. Pažnja u ovoj situaciji se mora obratiti na pluća, jer je procjena da 30% oboljelih istovremeno ima i bronhijalnu astmu. Uz preporuke o izbjegavanju alergena, kao i upotrebu navedenih antihistaminika, koriste se i lokalni inhalacioni preparati kortikosteroida (mometazonfuroat i flutikazonfuroat), koji istovremeno daju dobar terapijski odgovor i na alergijski konjunktivitis, što je sljedeći čest razlog pregleda pacijenta sa alergijom. Simptomi konjunktivitisa u vidu crvenila beonjača, pojačane sekrecije suza i svraba u očima izraženi kroz period duži od dvije nedjelje mogu uputiti na alergijski proces, pogotovo ako je istovremeno praćen rinitisom i/ili dermatitisom.
Uz navedene preporuke za tretman alergije, treba pomenuti mogućnosti homeopatskih preparata i imuno-terapije, za koje se očekuje sve veći značaj. Takođe se ne smije zanemariti ni dijetetski režim u smislu povećanog unosa vitamina C, kalcijuma, probiotika, crnog kima, ali i smanjenje unosa proteina.
Add comment