Tenderi traju dugo, pacijenti čekaju na preglede, nabavljaju ljekove u inostranstvu, tamo se često i liječe jer nedostaje adekvatna oprema, a nadležni tvrde da sve dobro funkcioniše
Nijesam mogla doći do lijeka za reumatska oboljenja, niti za kapi za oči, koje mi je prepisao ljekar. Ljekovi su pronađeni u privatnim apotekama, nekada su plaćeni, nekada uzeti na recept ako apoteka ima saradnju sa Fondom, a nekada uzmem zamjenu za propisani lijek, riječi su jedne od 248 ispitanica i ispitanika Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) koji su odgovorili na anonimni upitnik o dostupnosti ljekova i zdravstvenih usluga.
Čak 63 odsto ispitanih suočilo se sa nestašicom lijeka u crnogorskim apotekama, koji im je prepisao ljekar u javnoj zdravstvenoj ustanovi. Neki nabavljaju ljekove iz inostranstva, najčešće Srbije, mnogi naručuju u privatnim apotekama, a dešava se da oni bez novca i poznanstava u inostranstvu do lijeka i ne dođu.
Od januara do oktobra 2024. izdato je više od dva miliona i dvjesta recepata, a slično je bilo i prošle godine, objašnjavaju iz Montefarma.
“Povremeno se dešava da na raspisane tenderske postupke za određeni lijek ili medicinsko sredstvo nema ponuda od strane ovlašćenih uvoznika i nosioca dozvola za njihovo stavljanje u promet, najčešće zbog problema kod samih proizvođača usljed nedostatka sirovina, potpune obustave proizvodnje lijeka, nemogućnosti poštovanja roka isporuke, zatim promjene nosioca dozvole, problema u transportu itd”, kažu za CIN-CG iz Montefarma.
Kako tvrde, od 1.600 ljekova i medicinskih sredstava koje su na listi Fonda za zdravstveno osiguranje (FZOCG), rijetko se dogode kraći prekidi u isporuci.
“To se rješava nabavkom istih ili sličnih ljekova iz iste farmakološke grupe, ukoliko se nalaze na Listi ljekova, u najkraćem mogućem roku”, kažu iz Montefarma.
Iz Montefarma objašnjavaju da potpuna snabdjevenost ne postoji nigdje u svijetu, a ni tržište EU, odakle se uvoze ljekovi za Crnu Gori, nije uvijek stabilno.
“Zahvaljujući veličini našeg tržišta i malim potrebama u odnosu na države sa većim brojem stanovnika, uspijevamo da izvršimo nabavku i prije nego što se stabilizuje tržište u regionu i EU”, navode iz Montefarma.
Ispitani su u anketi CIN-CG iskazali i nezadovoljstvo cijenama lijeka, te kazali da neke ljekove nabavljaju po znatno jeftinijoj cijeni u Srbiji.
Iz Montefarma kažu da nijesu direktni uvoznici ljekova, te ne mogu uticati na cijene u Crnoj Gori.
“Maksimalne cijene ljekova kreira Institut za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), dok cijene na listi ljekova uređuje Ministarstvo zdravlja”, pojašnjavaju oni.
Nedostatak osnovnog potrošnog materijala
Iz državnih ustanova u Budvi često pacijente šalju u privatne laboratorije jer nemaju reagense da obave analize krvi, urina i briseva, kaže jedan od ispitanih.
Više ispitanika u anketi CIN-CG se takođe žalilo na dom zdravlja i bolnicu u Budvi.
Gotovo 41 odsto ispitanika i ispitanica odgovorili su da su se suočili sa nedostatkom osnovnog medicinskog materijala u ustanovama, poput igli, gaze, vate, reagenasa… Kao problematične pomenute su ustanove u svim krajevima zemlje, a više puta su pomenuti i KCCG, DZ Podgorica, DZ Rožaje, Bolnica Berane, Bolnica Nikšić.
“Uvijek nešto fali, dug je spisak, velika nestašica”, jedan je od odgovora koji se odnosi na DZ Berane.
“Bez gaza, zavoja, hidrogena, joda, flastera, čaša za urin”, odgovor je koji se odnosi na DZ Rožaje.
“Nijesu imali tanki konac za operaciju dojke, toalet papir i sapun”, odgovorila je jedna od ispitanica opisujući situaciju u KCCG-u.
Tu je i primjer ispitanika koji se suočio sa nestašicom vakcine protiv tetanusa u Hitnoj pomoći. Međutim, iz Zavoda za hitnu pomoć u Podgorici tvrde da nijesu imali problem nestašice vakcine protiv tetanusa.
“U bolnicama nema ni toalet papira, ni sapuna, nekad se dešavalo da mi kažu da nema injekcija, da ih kupim sama”, kaže jedna ispitanica.
Ipak, iz zdravstvenih ustanova koje su odgovorile na pitanja CIN-CG-a uglavnom negiraju da postoje kašnjenja i nedostatak medicinskih sredstava, te kažu da imaju dobru saradnju sa Montefarmom. Tako su i u ustanovama za koje građani tvrde da je postojao nedostatak materijala, kazali da se uglavnom ne suočavaju sa tim problemom.
“Kliničko-bolnički centar Berane, nije imao problema oko snabdijevanja navedenog medicinskog potrošnog materijala, ako bi se desilo da nestane, a to se rijetko dešavalo, isti bi nabavili iz sopstvenih sredstava”, kazali su za CIN-CG iz Kliničko bolničkog centra (KBC) u Beranama.
Slične odgovore dobili smo i iz DZ Pljevlja, Bar, Cetinje, Andrijevica, Mojkovac, Berane, Herceg Novi, Rožaje, Plav, Ulcinj, Nikšić, te specijalne Bolnice Risan. Ostale zdravstvene ustanove – više domova zdravlja, bolnica i specijalnih bolnica nijesu odgovarale na pitanja CIN-CG-a o snabdjevenosti potrošnim materijalom i medicinskim sredstvima.
Samo su iz KBC Berane kazali da bi veća finansijska podrška dobro došla.
“Novac se dobija za osnovne stvari, a ubuduće bi bilo poželjno obezbijediti više finansijskih sredstava za nabavku medicinske opreme”, kazali su iz ove ustanove.
Iz ostalih ustanova koje su odgovorile smatraju da ne fali novca od FZOCG.
Godina prođe, tender za MRI nikad
Čak 83 odsto ispitanih u okviru anonimne ankete CIN-CG-a,odgovorilo je da su ili oni ili njima neko blizak mjesecima čekali na preglede ultrazvuka i magnetne rezonance (MRI). Ispitanici CIN-CG-a najčešće su čekali od tri do šest mjeseci na snimanje MRI, ali ima i onih koji su čekali oko godinu dana.
Više od 61 odsto ispitanih tvrdi da je moralo da putuje u drugi grad zbog određenog snimanja ili medicinske procedure.
“Iz Pljevalja često šalju u Berane, Bijelo Polje, iako nema autobuskih linija do ta dva grada, a zatim i u Podgoricu”, odgovor je jednog od ispitanih.
Na mamografiju se često čeka i preko pola godine.
“Aparat za mamografiju u Budvi ne radi”, kaže jedna od ispitanica.
A nabavke aparata nekad su zaista maratonske.
Tako je Uprava za kapitalne projekte još krajem 2022. raspisala tender za magnetnu rezonancu za bolnice u Bijelom Polju i Nikšiću. Iako je prošlo gotovo dvije godine, još se čeka na ove aparate. Do tada, građani se šalju u druge opštine na snimanje. Nabavku ovih neophodnih aparata stopiralo je više žalbi ponuđača, nakon što je u septembru 2023. izabrana najpovoljnija ponuda.
“Posljednje odluke u vezi s ovim postupkom donesene su 14. avgusta 2024, kada je Uprava za kapitalne projekte poništila postupak nabavke. Odluka o poništenju je osporena žalbom ponuđača ‘Farbalab’ 23. avgusta 2024. godine, što je dodatno prolongiralo proces”, kažu za CIN-CG iz Ministarstva zdravlja.
Žalbe od strane ponuđača najviše odugovlače nabavke u zdravstvu, objašnjavaju iz Ministarstva.
“Ove žalbe često dovode do prolongiranja postupaka, pa čak i do situacija u kojima nije moguće ni sprovesti, niti poništiti ih”, naveli su iz Ministarstva.
Samo za tenderske postupke KCCG, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki (Komisija) je u 2024. godini donijela 25 odluka o žalbama. Iako je rok za odluku Komisije po žalbi 30 dana, često se premaši. Tako se na jedno rješenje čekalo preko tri godine – doneseno je u februaru ove, a odnosi se na žalbu iz avgusta 2020.
Neefikasne javne nabavke dovode do nestašice ljekova, potrošnog materijala i medicinske opreme, kao i do toga da građani moraju da dugo čekaju i idu u druge gradove da bi odradili određene vrste pregleda.
“Zdravstvo je specifična oblast u kojoj neefikasne javne nabavke direktno utiču nagrađane i kvalitet zdravstvenih usluga. Iako Ministarstvo zdravlja ne sprovodi postupke javnih nabavki vezane za kapitalni budžet niti javne nabavke za zdravstvene ustanove, preduzeli smo mjere kako bismo unaprijedili njihovu efikasnost”, kažu iz Ministarstva zdravlja za CIN-CG.
Iz Komisije tvrde da su od formiranja novog saziva, početkom ove godine, blagovremeno rješavali zahtjeve, “čak i prije zakonskog roka od 30 dana, tačnije prosječno u roku od 25 dana”, navode u odgovoru za CIN-CG.
“Razlog što žalbeni postupci duže traju je to što u istom postupku javne nabavke, nakon donošenja odluke Komisije, više ponuđača izjavljuje žalbe, što značajno odugovlači postupak javne nabavke”.
“Evidentno je da naručioci tendersku dokumentaciju i odluke o izboru najpovoljnije ponude ne sačinjavaju na pravilan način, što ugrožava efikasan i uspješan postupak javne nabavke”, kažu iz Komisije.
“Smatramo da je neophodno dalje jačanje kapaciteta naručilaca u prvoj instanci odnosno službenika za javne nabavke”.
Iz KCCG-a su u maju kazali da se u tom trenutku čekalo čak 23 mjeseca na odluku Komisije u vezi sa žalbom na tenderski postupak nabavke angiografa, zbog čega je postupak nabavke bio stopiran. Međutim, nijesmo dobili odgovor KCCG-a o ovom slučaju.
FZOCG tražio ingerenciju nad nabavkom medicinskog i potrošnog materijala
U martu prošle godine FZOCG je inicirao izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kada su u pitanju javne nabavke, kažu za CIN-CG iz FZOCG-a.
“Predloženo je da se nadležnost za sprovođenje postupaka javnih nabavki za medicinska sredstva i potrošni materijal za zdravstvene ustanove, koji sada sprovodi Montefarm, vrati u nadležnost FZOCG-a”, kaže u razgovoru za CIN-CG zamjenik direktora FZOCG Zdravko Vuksanović.
“Iz Fonda smatraju da godišnja sredstva koja se izdvajaju za zdravstveni sistem treba na adekvatan način kontrolisati, što bi se između ostalog postiglo na način da Fond kao institucija koja opredjeljuje sredstva za zdravstvene ustanove treba i da sprovodi postupak nabavki”, kaže Vuksanović.
Iz Montefarma nijesu za CIN-CG komentarisali ovu inicijativu FZOCG-a, već su kazali da Montefarm nema zastoja u isporuci artikala koji su njihova obaveza, odnosno nabavka ovog dijela potreba sektoru javnog zdravstva funkcioniše nesmetano.
Od 2021. prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Montefarm je ustanova koja se bavi ovim postupkom i vodi kompletnu proceduru tendera preko kojih nabavlja ljekove i glavninumedicinskeopreme i potrošnog materijala za zdravstvene ustanove.
Iz Fonda kažu da je glavni uzrok nedostatka brojnih vrsta materijala u neefikasnim postupcima javnih nabavki.
“Nedostatak osnovnih potrepština u zdravstvenim ustanovama nije posljedica nedostatka finansija, već zastoja u tenderima. Razlozi za zastoj su različiti: nedostatak na lageru, neažurnost zdravstvenih ustanova pojedinačno da isplaniraju količine, kasno objavljivanje tendera u odnosu na količinu, itd. Iskustvo zemalja iz regiona gdje Fond ima nadležnost za sprovođenje postupka javnih nabavki pokazuje da se brže i lakše zavšavaju procedure kada ih sprovodi Fond”, ističu iz ove institucije.
Većina zdravstvenih ustanova kojima je CIN-CG poslao pitanja ne vidi razliku u procedurama FZOCG i Montefarma, ili su zadovoljni trenutnim stanjem i načinom na koji nabavke vrši Montefarm.
“Bitno nam je da potrebne količine potrošnog materijala i medicinske opreme dobijemo u predviđenom roku, dok je manje bitno ko vrši nabavku”, kazali su za CIN-CG iz DZ Plav.
U zdravstvu neki od najvećih tendera, teško ih kontrolisati
U Crnoj Gori se u javnim u nabavkama u zdravstvu ostvaruje najveći promet: zdravstvene ustanove su među naručiocima najvećih tendera, a ponuđači koji su ostvarili najveći promet putem ugovora sa crnogorskim institucijama su one koje su sklapale ugovore u oblasti zdravstva.
Od deset ponuđača koji su ostvarili najveći promet putem ugovora u javnim nabavkama od 2021. do kraja 2023. u Crnoj Gori, sedam kompanija se bave distribucijom ljekova, robe i aparata iz oblasti zdravstva, a promet su u potpunosti ostvarivali sa zdravstvenim institucijama. Na prvom mjestu po prometu u Crnoj Gori je Glosarij, sa stotinama miliona ostvarenog prometa. CIN-CG je ranije podrobnije pisao o ovoj firmi koja ima svojevrstan monopol.
Najveći naručilac u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori između 2021. i 2023. bio je Montefarm, a među prvih deset je i KCCG, koji ima najveći broj ostvarenih ugovora u javnim nabavkama – 1.646.
Ne samo u zdravstvu, već uopšte, u oblasti javnih nabavki u Crnj Gori, dolazi do brojnih nepravilnosti, pa i korupcije. U izvještajima Evropske komisije iz godine u godinu se ponavlja da je neophodno ovo polje unaprijediti, kako se ne bi dešavale zloupotrebe.
U Izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o pravilnosti sprovođenja jednostavnih nabavki u javnom sektoru za 2023. godinu, koji je objavljen u julu ove godine, navedeno je da u obaveznim izještajima nije iskazano više od milion i petsto hiljada direktnih nabavki, te više drugih nepravilnosti.
Iz DRI ističu za CIN-CG da je sprovođenje revizija o javnim nabavkama veoma zahtjevno i da je potrebno izvršiti brojne analize.
Takođe, ističu da u zdravstvenim institucijama kao i u ostalim organima, treba obratiti pažnju na specifikaciju u tenderskoj dokumentaciji.
“Uska tehnička specifikacija predstavlja takozvanu ‘crvenu zastavicu’, tj. ukazuje na potencijalnu mogućnost prilagođavanja specifikacije određenom ponuđaču, kao i neadekvatne kriterijume za izbor najpovoljnije ponude. Za utvrđivanje navedenog, neophodna su stručna lica za sam predmet nabavke, ali ni to nije dovoljno, tj. potrebno je izvršiti brojne istrage koje svakako nijesu u nadležnosti DRI”, kazali su iz ove institucije.
Treba obratiti pažnju i na realizaciju ugovora o javnim nabavkama, odnosno uporediti cijene iz ponude (najpovoljnijeg ponuđača) sa dostavljenim fakturama, a u slučaju određenih sumnji treba istražiti tj. uporediti cijene iz ponude sa tržišnim. Iz ove institucije navode i da bi izvještaji o realizaciji javnih nabavki trebalo da budu detaljniji.
“Od februara 2024. godine, tehnički eksperti pregledaju specifikacije za nabavku medicinske opreme kako bi se osigurala njihova usklađenost sa standardima kvaliteta, a istovremeno omogućilo učešće svih relevantnih ponuđača na tenderima”, kažu za CIN-CG iz Ministarstva zdravlja.
Trenutno, zakonodavstvo na kvalitetan način rješava pitanja transparentnosti, otvorenosti postupaka i načina prikupljanja ponuda, te Ministarstvo zdravlja smatra da nijedan od ovih aspekata ne smije biti izmijenjen.
Ipak, neophodno je pronaći način kako bi se spriječilo beskonačno prolongiranje postupaka žalbama, jer je cijena koju plaćaju pacijenti prevelika, kažu iz Ministarstva i ističu da će raditi na poboljšanju procesa sa Direktoratom za javne nabavke.
“Važno je ostati usklađen sa najvišim evropskim standardima, ali i uzeti u obzir specifičnosti i ograničenja malog zdravstvenog sistema, kakav je crnogorski”, kazali su.
U međuvremenu, građani su prepušteni sami sebi.
“Mojoj prijateljici je zakazana operacija za desetak dana u KCCG-u. Objašnjeno joj je da mora donijeti kompresione zavoje, gaze i još ponešto od sanitetskog materijala”, kazala je jedna od ispitanica CIN-CG.
Glosarij, Farmegra, Urion, u vrhu i Klinički centar
Nakon Glosarija koji je prvi na listi, od 2021. do 2023. firme koje su ostvarile najveći promet iz oblasti zdravstva su: Farmegra, Glosarij CD (kćerka firme Glosarij), a slijede Urion, Osmi Red, Medica i Farmont. Prema evidenciji portala Moj novac, Montefarm je od 2021. do kraja 2023. ostvario ugovore u javnim nabavkama u iznosu od preko 233 miliona eura. KCCG je takođe među najvećim naručiocima u zemlji, na sedmom mjestu, sa ugovorima u vrijednosti od oko 43,5 miliona eura u datom periodu. Broj ugovora KCCG-a je znatno veći nego bilo koje crnogorske institucije – 1.646 ostvarenih ugovora u javnim nabavkama u datom periodu.
Vijesti
