Rezultati kliničkih studija u kojima su korišćene ovakve dijete pokazali su značajno smanjenje tegoba u oboljelih od upalnih bolesti crijeva, a bez dugoročnih neželjenih efekata. Dijeta se sprovodi tako što se tokom dvije nedjelje iz ishrane izbaci sva hrana za koju se sumnja da bi mogla proizvesti alergijske reakcije ili provocirati simptome. Nakon dvije nedjelje, svaki treći dan, ponovo se uvode pojedine vrste hrane, pri čemu se bilježe simptomi koji bi mogli upozoriti na alergijske reakcije ili iritacije, uključujući gastrointestinalne probleme, glavobolje i crvenilo. Hrana koja se najčešće eliminiše:
- zasićene masti
- mliječni proizvodi – neke osobe ne mogu svariti laktozu. Ipak, neki oboljeli koji ne podnose laktozu mogu jesti jogurt sa aktivnim bakterijskim kulturama, što može pomoći kod upalnih bolesti crijeva;
- hrana koja može izazvati ili pojačati upale (alkohol, prosti šećeri i kofein);
- proizvodi koji sadrže gluten (proizvodi od pšenice, ovsa, ječma);
- hrana koja može izazvati alergijske reakcije (jaja, orašasti plodovi, paradajz);
- hrana koja može iritirati sistem organa za varenje.
Hrana bogata oksalatima može povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca, što je česta komplikacija naročitou Kronovoj bolesti. Zato treba biti umjeren u konzumiranju čokolade, kakaa, crnog čaja, bibera, spanaća, cvekle, peršuna. Tokom sprovođenja eliminacione dijete korisno je voditi dnevnik ishrane u koji treba svakodnevno upisivati vrstu i količinu konzumirane hrane, vrijeme konzumacije hrane i eventualne simptome koji se javljaju nakon obroka. Eliminaciona dijeta ima isnažan placebni efekat, što nije bez značaja u cjelokupnom pristupu liječenju bolesnika sa zapaljenskim bolestima crijeva.
Kafa i jaki čajevi stimulišu peristaltiku te mogu pogoršati dijareju. Konzumacija alkohola prouzrokuje sniženje nivoa folne kisjeline i zato se oboljelima od inflmatornih bolesti crijeva preporučuje uzdržavanje od alkohola.
Probiotici i prebiotici
Normalna crijevna mikroflora sintetiše kratkolančane masne kisjeline, od kojih je od posebnog značaja butanska kisjelina, koja služi kao izvor energije i održavanja integritetaćelijma sluznice debelog crijeva. Preliminarne studije pokazale su vrlo dobre rezultate u liječenju oboljelih od ulceroznog kolitisa kada je butirat primjenjivan putem klizme. Butirat koji se uzima oralno ne pokazuje tako dobre rezultate jer ne dospijeva u crijevo u dovoljnim količinama.
Drugi način produkcije butirata u crijevima je uzimanje probiotika i prebiotika. Probiotik je jedna ili više kultura živih ćelija mikroorganizama koje, primijenjene kod ljudi ili životinja, djeluju korisno na domaćina, poboljšavajući svojstva autohtone mikroflore probavnog sistema domaćina. Probiotici se danas često dodaju prehrambenim proizvodima, posebno fermentisanim mliječnim proizvodima, mlijeku i siru. Bakterijske kulture koje se najčešće koriste u takvim proizvodima jesu iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Prebiotici su nesvarljivi djelovi hrane koji selektivno stimulišu rast i aktivnost Lactobacillus i Bifidobacterium u debelom crijevu. Dakle, prebiotici služe kao hrana (ili supstrat) probioticima. Na taj način djeluju povoljno na intestinalno zdravlje. Prebiotici stižu u debelo crijevo nepromijenjeni i tu podliježu potpunoj fermentaciji koju sprovode endogene korisne bakterije, a produkti anaerobne fermentacije su bakterijska biomasa, gasovi CO2,CH4, H2, kratkolančane masne kisjeline (sirćetna, propionska i butanska) te mliječna kisjelina. Tako dolazi do sniženja PH u debelom crijevu, što pravi nepovoljnim uslove za rast potencijalno patogenih organizama (Cl. dificile, Cl. perfringens).
Omega-3 masne kiseline
Kako kod Kronove bolesti dolazi do upalnih promjena crijeva uz znatnu stimulaciju proinflamatornih medijatora, protivupalni efekat omega-3 nezasićenih masnih kisjelina porijeklom iz riba sjevernih mora može koristiti oboljelima. Trogodišnja studija pokazala je da oboljeli od Kronove bolesti koji imaju ishranu bogatu omega 3 masnim kisjelinama imaju znatno manji stepen relapse bolesti od bolesnika koji ne konzumiraju ribu sjevernih mora, odnosno omega-3 masne kisjeline. Losos, tuna, haringai sardine bogati su izvori EPA i DHA. Nekoliko studija pokazalo je da riblje ulje, odnosno omega-3 masne kiseline, djeluju antiinflamatorno i smanjuju potrebu za antiinflamatornim ljekovima, kao i da pomažu u postizanju adekvatne tjelesne mase kod oboljelih od ulceroznog kolitisa.
Dijetoterapija i klinička ishrana imaju važno mjesto u liječenju bolesnika sa inflamatornim bolestima crijeva. Zabluda je vjerovati u postojanje jednog, idealnog ili najboljeg dijetnog pristupa liečenju bolesnika sa Kroovom bolešću ili ulceroznim kolitisom. Osnova dijete je lično iskustvo bolesnika te uklanjanje nepoželjih nutrijenata iz ishrane. U zavisnosti od stadijuma bolesti dijete se mogu menjati. Prihvatanje standardizovanih dijetalnih modela nije preporučljivo jer može dovesti do značajnih nutritivnih deficita. Dijetoterapija kod bolesnika sa inflamatornim bolestima crijeva ima važnu ulogu u nadoknadi povećane energetske potrošnje, sprečavanju prekomerne razgradnje tkiva i sprečavanju i nadoknadi gubitka bjelančevina usljed narušene strukture crieva i gubitka crijevnih funkcija. Pravilna ishrana je naročito važna kod bolesnika sa teškim oblikom bolesti, kod kojih se zbog predstojećeg operativnog liječenja očekuje više od sedam dana gladovanja, kao i kod djece, kako bi se uprkos bolesti održao neometan rast i razvoj. Pristup pacijentu sa navedenim bolestima je individualan, budući da nekim bolesnicima pojedine namirnice odgovaraju, dok ih drugi ne podnose. Oboljela osoba se mora aktivno uključiti u odabir vrste hrane tako da prati koje joj namirnice odgovaraju, a koje ne. Hranu bi trebalo birati prema sopstvenim iskustvima tj. namirnice koje prouzrokuju pogoršanje bolesti treba eliminisati iz ishrane.
Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, uži specijalista dijetoterapije
Add comment