CRNOGORSKI LJEKARI ZASLUŽUJU BOLJI STATUS U DRUŠTVU

[heading size=”7”]Intervju: dr Vladimir Dobričanin, predsjednik novoosnovanog Sindikata doktora medicine Crne Gore i direktor Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore[/heading]  

dobricaninIdeja o formiranju sindikata doktora medicine ponikla je od grupe ljekara na sastancima u Ljekarskoj komori. Od ideje do ostvarenja proteklo je dvije i po godine

Koji su bili osnovni razlozi za osnivanje Sindikata doktora medicine?

Osnovne razloge za osnivanje Sindikata doktora medicine vidjeli smo u činjenici da je ekonomski i društveni status ljekara kod nas veoma loš. U toj ocjeni smo se svi složili, kako ljekari, tako i oni koji odlučuju, uključujući tu i Ministarstvo zdravlja. Složili smo se o tome da su plate doktora na neprihvatljivo niskom nivou, uslovi rada i društveni status takođe.

Naš društveni status je jako loš zato što je, barem ja tako mislim, u crnogorskom društvu olako shvaćena riječ demokratija. Izgleda da se to više shvata kao jedna mogućnost, barem kada se radi o našoj profesiji, da se neodgovorno optužuje, bez osnova i dokaza. Da je to tako dovoljno je bilo u zadnjem periodu pogledati naslove u pojedinim medijima, koji su našu struku bukvalno satanizovali. Koristili su se senzacionalistički naslovi, a naslovi su ljudima jako bitni. Mnogi samo naslove i čitaju. Recimo, bio je sledeći naslov: “Jednu djevojčicu su liječili od raka a ona nema rak “. To nije tačno, prosto je netačno. Time se stvara pogrešna slika o nama, satanizuje se naša profesija. To se se vidi i po nekim komentarima na portalima. Tamo imate tipičan govor mržnje, a oni koji ga eksponiraju kriju se iza pseudonima ili izmišljenih imena. To su ljudi koji definitivno imaju jedan oblik patološkog psihijatrijskog stanja, opisanog od psihijatara, sociologa i psihologa. U svijetu se takvi napisi, sakriveni iza pseudonima i lažnih imena, zabranjuju i nalaze se načini da se to kontroliše.

Jedan predstavnik NVO je optužio doktore da su u mreži organizovanog kriminala, što je strašna uvreda. Mi smo reagovali u novinama s pola strane teksta, međutim, zar ne bi normalno bilo da nas odgovarajuće državne institucije uzmu u zaštitu i procesuiraju zlonamjerne i neistinite reakcije. Mediji očigledno vole te pompezne izjave. U medijima je bilo da je naš kolega ugušio majku i dijete, a na sudu je dokazano da to nije tačno. Šta ćemo onda? Mislim da ljudi u medijima treba da shvate da demokratija nije ako se priča bez odgovornosti i razmišljanja.

Borićemo se za bolje uslove rada i specijalizacije

    Mi ćemo se boriti za bolje uslove rada, bolji sistem, kvalitetnije usluge koje pružamo. Procjena je ministarstva da Kliničkom centru nedostaje 140 specijalista. Puno je manji broj ljekara od svjetskih standarda. Nadamo se da će se nastaviti dosadašnja dobra dinamika davanja specijalizacija. Favorizovaćemo dobre projekte, kakav je izabranog doktora i kliničkih ljekara. Borićemo se da Urgentna i Hitna služba dobiju dio svog staža, jer jedino ljekari u Crnoj Gori ne provode ni dana staža u Urgentnoj i Hitnoj, što su naša dva bitna segmenta.

Sindikat otvoren za saradnju sa svima

     Sa svima dobronamjernim imaćemo otvorenu saradnju. Sa onima koji iznose grube neistine i laži ne samo da nećemo sarađivati nego ćemo protiv njih pravno djelovati. Ne možemo tolerisati takve pojave kao što su natpisi na nekim portalima da sve doktore treba ubiti. Takav je natpis bio, a da to administrator nije skinuo, iako na portal stoji upozorenje da će se, po Zakonu ukloniti sve čime se poziva na mržnju. Mi moramo ubuduće reagovati i tužiti takve medije i pojedince.

Neosporno je da postoji ljekarska greška?

Naravno da postoji. Ali, to se ne dešava samo kod nas. U Americi je rađeno jedno ogromno istraživanje u kome je pokazano da godišnje u toj zemlji zbog pogrešno izdatog lijeka ili  dijagnoze umre oko 100 hiljada ljudi. Zato su oni napravili program koji vrši uporednu analizu u toj interakciji simptomi-dijagnoza-lijek. I uspjeli su da za 25 odsto smanje smrtnost. Tamo postoji i sistem osiguranja doktora od greške, pa osiguranje nadoknađuje štetu porodici i pacijentu kada ljekar napravi grešku. Kod nas to nije tako.

Ne postoji na svijetu doktor koji namjerno griješi. Greške su, nažalost neizbježan, pa rekao bih i normalan pratilac svih aktivnosti, pa i naših. Dobro smo svjesni mogućih posljedica naših grešaka, što usložnjava naš rad sa permanentom maksimalnom pažnjom. Ali to ne znači da se ljekaru odmah treba uzeti licenca. Ta mjera postoji, ali se zna kako se to radi i kada. Oduzimanje licence je rijetkost, samo za grub nehat i nemar. Takvih slučajeva je vrlo malo, ispod jedan odsto. Opet se pozivam na Ameriku. Tamo vjerovatno nema gnekologa koji nema bar jednu tužbu na sudu. Ali, niko nije osuđen na zatvorsku kaznu. Jedini ljekar kome je zaprijećena zatvorska kazna, koliko je meni poznato, je onaj što je Majklu Džeksonu davao ogromne doze ljekova. Ako bismo primijenili naš Zakon, tamo ne bi imao ko da porađa. Kada biste svakog doktora za njegovu grešku strpali u zatvor i oduzeli mu licencu, za pet godina više ne bi imao ko da liječi ovaj narod. Ja se iskreno nadam da nikad u Crnoj Gori neće biti doktora kome se treba  oduzeti licenca.