Tokom trudnoće beba dobija sve što je potrebno kroz pupčanu vrpcu. Zdrava i izbalansirana ishrana je važna tokom trudnoće. Ali nakon trudnoće, kada je beba rođena, pravilna ishrana je od velikog značaja da se održi zdravlje djeteta. Beba će biti optimalno snabdjevena preko majčinog mlijeka. Idealno bi bilo da majka prije rođena djeteta donese odluku da li će dojiti novorođenče ili će ga hraniti dječijom formulom. Majke treba ohrabriti da doje svoje dijete. Humano mlijeko je napodesnije za ishranu novorođenčeta. Majčino mlijeko je pravo čudo prirode Za odojče ništa nije hranljivije i zdravije od majčinog mlijeka. Majka i beba uživaju u zajedničkim trenucima, ali ponekad je potrebno i pomoćno sredstvo, kao što je čaj za dojilje. Majčino mlijeko je prirodna hrana za donešeno novorođenče. Ono je uvijek dostupno, odgovarajuće temperature je i ne zahtijeva vrijeme za pripremanje. Uvijek je svježe, nije kontaminirano bakterijama. Dojenje je manje praćeno teškoćama pri hranjenju i pojavom alergija. Kod dojene odojčadi u kasnijem životu rjeđe se javljaju određene alergijske i hronične bolesti. Humano mlijeko sadrži antibakterijska i antivirusna antitijela. Majčino mlijeko obezbjeđuje sve neophodne nutrijente izuzev fluora, i nakon nekoliko mjeseci vitamina D. Majčino mlijeko ima nizak nivo vitamin K, pa se preporučuje parenteralno dati vitamin K 1mg. Psihološke su prednosti dojenja i za majku i dijete. Produženo dojenje ne bi trebalo da odgodi javljanje menstruacije. Kod trudnoće nije neophodno odmah prekinuti dojenje, ali zahtijeva specijalnu pažnju prema majčinoj ishrani. Prenošenje HIV infekcije preko dojenja je dobro dokumentovano. Porodiljama koje su HIV pozitivne ne savjetuje se da doje svoje novorođenče jer je to jedan od načina na koji se virus može prenijeti sa majke na dijete. Dokazana je i mogućnost prisustva CMV, rubella, hepatitis B, herpes simplex virusa u majčinom mlijeku. Od svih ovih CMV stvara najviše problema. Ukoliko majka koja doji dobije hepatitis B, beba bi trebala da dobije ubrzani protokol imunizacije. Ako je moguće, bebu treba isključivo dojiti tokom prvih 6 mjeseci, po mogućnsti i duže “dok majka može i beba hoće”. Svaki put kada majka doji bebu, pruža joj osjećaj bliskosti. Majke posebno uživaju u bliskom odnosu koji ostvaruju sa svojom bebom. To je poseban doživljaj koji se pamti cijelog života. Dok god majka doji, beba uživa posebnu zaštitu jer majčino mlijeko sadrzi mnoge vrijedne supstance koje su od suštinskog znaćaja za zdrav razvoj bebe.
Korak po korak – tehnike dojenja Majka treba da pronađe miran i udoban kutak gdje može da doji svoju bebu bez uznemiravanja. U vrijeme dojenja odojče treba da bude gladno, suvo, da mu ne bude previše hladno ili previše toplo. Majka treba da uzme svoju bebu u naručje. Bebina glava treba da se smjesti u šaku, a tijelo da se odmara na majčinoj podlaktici. Majčina ruka podržava bebinu guzu, sa drugom rukom treba uhvatiti grudi – postaviti palac gore, a prste ispod areole (pigmentisana oblast oko bradavice). Prinijeti bebu dojci i uvjeriti se da mali bebin nos ne bude pokriven, dodirnuti bebine usne nježno sa bradavicom dok on/ona ne otvore svoja usta. Beba treba da stavi bradavicu i veći dio oko nje u usta. Da bi beba pustila bradavicu, pažljivo staviti vrh malog prsta u ugao bebinih usta. Ovo će razbiti vakuum nastao sisanjem i beba će automatski otvoriti svoja usta. Svaka beba i majka su jedinstven tim. Patronažna sestra bi uvijek trebala da pomogne u početku. Postoji mnogo različitih pozicija za dojenje koje se mogu izabrati. Koji god položaj da se izabere udobnost ima najveći prioritet. – Najčešći položaj za dojenje je kolijevka. Za ovu poziciju staviti bebinu glavu na podlakticu ruke. – Drugi položaj je ukrštena kolijevka gdje treba dodatno držati glavu djeteta u ruci (posebno pogodna za prijevremeno rođene bebe ili bebe sa slabim refleksom sisanja). – Treća alternativa koja može da zadovolji glad bebe je položaj – beba okrenuta ka majci, a tijelo ušuškano duž majčinog boka. Neka odojčad će isprazniti dojku za pet minuta, dok druga doje duže, čak i 20 minuta. Na kraju podoja odojče treba da se drži uspravno preko majčinog ramena ili na njenom krilu, da bi pomogli izbacivanju progutanog vazduha. Ova procedura „podrigivanja“ je često potrebna jednom ili više puta tokom hranjenja, kao i 5-10 minuta nakon što odojče vratimo u krevetac. Tokom svakog dojenja odojče treba da isprazni bar jednu dojku — stimulus da se ponovo napuni dojka. Nakon što se uspostavi laktacija, dojke se mogu mijenjati tokom dojenja. Ako sekrecija mlijeka bude prevelika, mogu se ponuditi obje dojke kod svakog dojenja, ali se tada ne isprazne potpuno – tako da se umanjuje stvaranje mlijeka. Snabdijevanje mlijekom je dovoljno ukoliko je odojče zadovljno nakon svakog podoja, ako spava 2-4 sata između hranjenja, ako dobija dovoljno u težini. Razmak između podoja uslovljen je razvijenošću bebe. Beba sa većom porođajnom težinom i većim energetskim rezervama ponekad pravi duži razmak između dva podoja, ali nikada ne bi trebalo da on bude duži od 3 sata. Bebe sa malom porođajnom težinom se obično češće oglašavaju tražeći hranu. Neka odojčad su slabašnija pa se uspavaju – neophodno ih je rasaniti. U tu svrhu pomaže blaga masaža stopala i dlanova, leđa i nožica, presvlačenje i glasniji govor.
Add comment