Primarna prevencija malignih bolesti obuhvata sve mjere zaštite zdravlja koje sprečavaju nastanak karcinoma. Uopšte, ovaj pojam se odnosi na smanjenje faktora rizika za nastanak malignih bolesti u opštoj populaciji. Postoje dva osnovna oblika strategije u primarnoj prevenciji, koja se baziraju na činjenicama da je veći broj malignih bolesti potencijalno preventabilan (mogu se spriječiti). Kao prvo, postoji težnja da se smanji broj osoba koje su izložene dejstvu supstancija koje povećavaju rizik za nastanak ovih bolesti, npr. mjerama zaštite protiv kancerogena na radnom mjestu i životnoj sredini. Druga je, ali ne manje važna težnja, da se na što efektniji način utiče na svijest ljudi da se svojim ponašanjem mogu zaštititi od nastanka karcinoma. Upravo zbog te činjenice navodim štetne faktore koje treba izbjegavati i preporuke za promjenu načina života koje bi smanjile mogućnost nastanka karcinoma na minimum. Nepotrebno je napominjati kako maligni tumor spada među najteže bolesti i kako je, ukoliko se pravovremeno ne otkrije i ne liječi na adekvatan način, skoro u 100% slučajeva smrtonosan.
PUŠENJE: Epidemiološke studije dosljedno potvrđuju povezanost navike pušenja sa rakom pluća, grla, usne duplje, jednjaka, mokraćne bešike, bubrega, pankreasa (gušterače) i grlića materice. Utvrđena je povezanost pušenja sa rakom želuca, jetre i debelog crijeva. Procjenjuje se da je pušenje odgovorno za 30% ukupne smrtnosti od malignih bolesti i 80-90% smrtnosti od raka pluća. Svakako, zbog ovoga je neophodno prestati pušiti, ali i zatražiti i ljekarsku pomoć za odvikavanje od pušenja.
NAVIKE U ISHRANI: Navike u ishrani povezane su sa nastankom 30% slučajeva malignih tumora kod stanovništva razvijenih zemalja. Najčešće su to rak debelog crijeva, jednjaka, dojke, materice i bubrega. Sa povećanim rizikom povezuju se ishrana bogata ribom usoljenom na kineski način, konzerviranim mesom, solju i usoljenom hranom, kao i veoma vrelim napicima i hranom. Zaštitna uloga u odnosu na maligne bolesti pripisuje se paradajzu i proizvodima od paradajza i zelenog čaja. Stoga, ishrana mora da bude bazirana na unosu raznovrsnog voća i povrća, mahunarki, ribe minimum jednom sedmično, unos cijelih žitarica, koštunjavih proizvoda, oraha i badema. Svakako, neophodno je smanjiti unos masti.
GOJAZNOST: Povezana je sa oko 10% slučajeva razvoja raka i to posebno raka jednjaka, debelog crijeva, materice, dojke i bubrega. Svakako, dnevna količina unijetih kalorija treba da bude tolika da se dostigne ili zadrži željena težina. Pored navedenog neophodno je i izbalansirati zdrav način ishrane sa fizičkom aktivnošću.
FIZIČKA NEAKTIVNOST: povezuje se sa rakom debelog crijeva, dojke i prostate s tim da je njen izolovani doprinos teško procijeniti jer je u velikoj mjeri povezana sa gojaznošću. Preporučuje se umjerena fizička aktivnost svakog dana po 30 minuta. To su npr. brze šetnje, trčanje, vožnja bicikla, aerobik vježbe i slično.
ZLOUPOTREBA ALKOHOLA: Svakodnevno ispijanje po dvije vrste standardnih pića povećava rizik za nastanak raka jetre, usne duplje, ždrijela, jednjaka i grkljana. Rizik raste sa povećanjem količine unijetog alkohola.
UVZRAČENJE: Dugogodišnje izlaganje ultravioletnim zracima (suncu ili vještačkim izvorima, npr. solarijum) povezuje se sa nastankom tumora kože. Ipak, izlaganje UV zracima u umjerenom stepenu ne nosi sa sobom rizik od nastanka ovih teških bolesti.
Piše: dr Branka Gogić Dom zdravlja, Bijelo Polje
Add comment