Dr Marina Stamatović Savović, ljekar na specijalizaciji
Centar za higijenu i zdravstvenu ekologiju
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Gojaznost je bolest koju karakteriše prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u organizmu, što rezultira povećanjem tjelesne mase. U MKB sistemu označava se sa E66.9.
Uzroci nastanka gojaznosti su brojni. Među najčešćim spadaju faktori sredine -neadekvatna ishrana i fizička neaktivnost (oko 95% svih gojaznosti) koje mogu biti samostalni uzročnici ili u kombinaciji sa drugim, endogenim faktorima poput nekih hroničnih bolesti i stanja i nasljeđa (oko 5%). Do sada je identifikovano oko 250 gena, markera i hromozomskih regiona koji se dovode u vezu sa gojaznošću.
Prekomjerno masno tkivo najčešće se nakuplja u vidu potkožnih masnih naslaga (50%), ali masno tkivo se nakuplja i oko unutrašnjih, visceralnih organa što predstavlja poseban vid opasnosti po zdravlje osobe.
Potkožno masno tkivo se može taložiti pretežno oko trbuha i označava se kao androidni (jabučasti) tip gojaznosti ili u predjelu bokova i kukova kada govorimo o ginekoidnom (kruškastom) tipu gojaznosti.
Za procjenu stanja uhranjenosti koristi se jednostavna formula koja uzima u obzir odnos tjelesne mase i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima i označava se kao Body mass index (BMI=TM(kg)/TV²(m). Na osnovu dobijenih vrijednosti osoba se svrstava u jednu od sledećih kategorija: normalna tjelesna masa BMI 18.5-24.9, prekomjerna tjelesna masa BMI 25-29.9, gojaznost BMI 30-34.9, teška gojaznost BMI 35-39.9 i BMI˃40.
Vrlo jednostavan način procjene stanja uhranjenosti je i mjerenje obima struka u nivou sredine rastojanja izmedju donje ivice rebra i vrha karlične kosti, gdje su dobijene vrijednosti odličan pokazatelj visceralne masti koja se u organizmu nalazi. Povećani rizik za nakupljanje visceralnih masti kod muškaraca su vrijednosti obima struka iznad 102 cm, a kod žena preko 88 cm.
Osim ovih mjerenja, procjena stanja uhranjenosti može se vršiti i mjerenjem debljine kožnog nabora na tačno definisanim mjestima (biceps, triceps, subskapula i suprailiaca) posebnim alatom koji se naziva kaliper. Zbir dobijenih vrijednosti daje uvid u procenat masti u tijelu koji ne bi trebalo da bude veći od 25% za muškarce, odnosno 33% za žene.
Još jedan način koji daje pouzdane i precizne podatke o sastavu tijela je BIA (bioelektrična impedanca) Na temelju otpora električne struje, uređaj za BIA može izračunati različite komponente tjelesne mase, uključujući postotak tjelesne masti, procjena visceralne masti, mišićnu masu, hidrataciju i metabolizam. Koristi se u savjetovalištima za pravilnu ishranu.
Značaj određivanja procentualnog udjela masti u organizmu prozilazi iz činjenice da masno tkivo nije samo pasivan depo masti, već se ponaša kao vrlo aktivan organ koji ima brojne endokrine i parakrine funkcije koje utiču na niz metaboličkih puteva u organizmu od kojih je uticaj na regulaciju glukoze u krvi jedan od najvažnijih.
Podaci SZO iz 2020. godine prikazuju značajan porast broja osoba sa prekomjernom tjelesnom masom i osoba sa dijabetesom u odnosu na 1980. godinu (više nego udvostručen broj) i prikazuju projekcije za 2040. godinu, gdje je broj osoba sa dijabetesom 7 puta veći u odnosu na 1980. godinu a broj osoba sa povećanom tjelesnom masom skoro 4 puta veći u odnosu na 1980. godinu.
Gojaznost kao javnozdravstveni problem nije više vezan za visokorazvijene zemlje, već pogađa sve zemlje različitog socioekonomskog statusa. Pokazuje porast u zastupljenosti od najmlađeg uzrasta ka starijim, sa najvećom zastupljenošću kod osoba od 65-75 godina starosti. Uglavnom prati osobu tokom cijelog života, utiče na kvalitet života i radnu sposobnost i ima tendenciju da se vraća nakon nekoliko godina održavanja redukovane tjelesne mase.
Problem gojaznosti kod djece i odraslih je prisutan i u našoj zemlji, zbog čega je jako važno intenzivno i predano raditi na prevenciji nastanka gojaznosti, gdje značajnu ulogu ima multisektorska saradnja na svim nivoima (škole, domovi zdravlja, ministarstva, porodica…) a ne samo Institut za javno zdravlje.
