Postkovid simpozijum – promocija programa rehabilitacije postkovid stanja
U skladu sa aktuelnim pandemijskim trendom, kao i sa nadom da on vodi ka definitivnom poravnanju parametara Covid-19 pandemije, magazin „Medical” je organizovao stručni postkovid simpozijum „Izazovi medicine u borbi sa virusom Covid-19”. Skup je, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, realizovan 25-27. marta u Budvi.
Kao što je i očekivano, učešće velikog broja medicinskih profesionalaca dalo je veoma sadržajan odgovor u vezi s trenutnim stanjem, izazovima, planovima i očekivanjima u vezi s pandemijom. Skup je svečano otvorila dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore.
Prvi u regionu krenuli u rehabilitaciju postkovid stanja
— Iako su za nama dvije godine borbe protiv korona virusa, iako bilježimo značajno poboljšanje epidemioloških uslova, zahvaljujući angažovanju zdravstvenog sistema i svakog od vas pojedinačno, još sa sigurnošću ne možemo reći da je ova pošast potpuno iskorijenjena — upozorila je prilikom pozdravnog govora dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore. — Iskustva koja ovih dana čujemo iz nekih zapadnih zemalja pozivaju na dodatni oprez — dodala je ona.
Različite studije i naučna istraživanja potvrđuju evidentne posljedice i zdravstvene izazove koje donosi postkovid period. — Svjedoci smo da je ovaj virus, primarno respiratorni, pokazao sposobnost nevjerovatno razarajućeg učinka na sve organe i organske sisteme i moguće trajno narušio njihove osnovne funkcije. Vjerujem da će naučna zajednica, u prvom redu medicinski profesionalci, a to ste vi, u vremenu pred nama imati ozbiljan zadatak kako bi na pravi način zaštitili zdravlje populacije, posebno onih ljudi koji su bili pogođeni COVID-19 infekcijom — navela je ministarka Borovinić Bojović.
Najavljujući neophodnost suočavanja sa posebnim izazovom brige o mentalnom zdravlju populacije, ali i kardiovaskularnim, neurološkim i imunskim oboljenjima, kao posljedicama pandemije, dr Borovinić Bojović ukazala je na iskustvo iz prethodnih pandemija, kao i iz nacionalnih kriza. — Tako se globalna epidemija SARS-a iz 2003. dovodi u vezu sa porastom broja samoubistava za 30 odsto među svjetskom populacijom starijom od 65 godina. Gubitak posla i finansijske teškoće tokom globalne ekonomske krize iz 2008. godine, takođe se povezuju sa dugotrajnim propadanjem mentalnog zdravlja — navela je ona.
Ministarka Borovinić Bojović ocijenila je da će crnogorski zdravstveni sistem u narednom periodu imati ozbiljan zadatak da da adekvatan odgovor na narastajući izazov borbe sa postkovid oboljenjima i posljedicama koje utiču na zdravlje. U cilju zaštite zdravlja građana Ministarstvo zdravlja je, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore razradilo strateški plan i pristup za tretman pacijenata koji imaju ozbiljne zdravstvene komplikacije nakon preležane Covid infekcije. Ministarstvo zdravlja je, podsjetila je ministarka Borovinić Bojović, u saradnji sa Institutom „Dr Simo Milošević” u Igalu, omogućilo postkovid rehabilitaciju za pacijente sa težim oblikom oboljenja uzrokovanog virusom Covid-19, te da je do sada to pravo iskoristilo 128 pacijenata. — Prva smo zemlja u regionu koja se bavila postrehabilitacionim periodom postkovid pacijenata. Vlada Crne Gore je za ovu namjenu opredijelila milion eura — istakla je dr Borovinić Bojović.
— Na ovaj način, ali i strateškim pristupom koji podrazumijeva višemilionsku nabavku savremene medicinske opreme u svim zdravstvenim ustanovama, te do sada najvećim povećanjem plata zaposlenih u zdravstvu, jasno smo iskazali nedvosmislenu namjeru da ulaganjem u zdravstveni sistem pokažemo da ova ulaganja nisu trošak već investicija u zdravlje, a svi dobro znamo da zdravlje nema cijenu — rečeno je ovom prilikom. Naglašavajući značaj solidarnosti i zajedništva, dr Borovinić Bojović je u ime zdravstvenog sistema poručila da krajnji rezultat takvog rada može imati samo humani cilj i izrazila uvjerenje da će i ovaj simpozijum biti dobra prilika za razmjenu iskustava.
Strategije kvalitetne zdravstvene zaštite
Prvu radnu cjelinu Postkovid simpozijuma činilo je predstavljanje strategija Ministarstva zdravlja 2022/2023. Sesijom je predsjedavala dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja Crne Gore. U okviru uvodnog izlaganja ona je naglasila da je poseban akcenat stavljen na prevenciju i liječenje hroničnih nezaraznih bolesti i poručila da je zdravstveni sistem u potpunosti posvećen obezbjeđivanju kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane. Nacionalni kancer plan prezentovala je dr Sanja Lekić, iz Kliničkog centra Crne Gore, a o palijativnom zbrinjavanju pacijenata govorila je dr Marijana Simonović, predstavnici Doma zdravlja — Podgorica. Ona je ukazala na značaj obezbjeđivanja kvalitetnog konteksta ozdravljenja u cilju suzbijanja negativnih uticaja obolijevanja.
Suzbijanje malignih bolesti u postkovid eri
Jedan od važnijih izazova postkovid strategija predstavlja borba protiv malignih oboljenja. U vezi s tim realizovana je sesija koju je modelirala prim. dr Jadranka Lakićević, iz Kliničkog centra Crne Gore. Upravo je toj borbi na dva polja: COVID-19 infekcija i maligne bolesti — i bilo posvećeno posebno izlaganje prim. dr Lakićević.
Odgovor na pitanje kako možemo poboljšati put onkoloških pacijenta u zdravstvenom sistemu ponuđen je u okviru sesije predavača iz Kliničkog centra Crne Gore, čiji je moderator bio dr Nikola Milašević. On je ovom prilikom prezentovao i koncept personalizovane zdravstvene zaštite u onkologiji, a o mogućnostima poboljšanja dijagnostike kod onkoloških pacijenata govorio je prof. dr Filip Vukmirović. Prim. dr Jadranka Lakićević prezentovala je mogućnosti boljeg uvezivanja i korišćenja podataka, tehnologije i analitike u cilju poboljšanja kliničkih istraživanja i liječenja. O fleksibilnoj zdravstvenoj zaštiti i monitoringu pacijenata kao novom modalitetu zdravstvene usluge govorila je dr Sanja Lekić, a završnu riječ na kraju prvog dana Simpozijuma dala je dr Jelena Borovinić Bojović.
Pneumološki odgovor
Drugi radni dan Postkovid simpozijuma započet je sesijom pulmologa. Moderatorka je bila dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore. Ona je sa kolegama iz Kliničkog centra: dr Vladimirom Jovanovićem i dr Tanjom Filipović učestvovala i u prezentaciji značaja pneumokokne vakcine. Prof. dr Radan Stojanović, sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, prezentovao je primjenu monoklonskih antitijela u prevenciji SARS-CoV-2 infekcije, a dr Vladimir Jovanović govorio je i o savremenim rješenjima u terapiji astme.
Digitalizacija predstavlja važan savremeni medicinski izazov. Značaj digitalizacije zdravstvenog sistema ogleda se, prije svega, u poboljšanju uslova rada, a time i olakšanom postizanju što boljih rezultata u očuvanju zdravlja populacije. U okviru seta predavanja na ovu temu Slađana Ćorić, iz Ministarsta zdravlja Crne Gore, govorila je o strategijama nadzora rijetkih bolesti (umrežavanjima i registrima), a dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, govorila je o genskoj terapiji – novoj eri u liječenju rijetkih bolesti.
Uticaj pandemije na različita hronična stanja i oboljenja
Setom prezentacija stručnjaka sa Kliničkog centra ponuđen je odgovor i na pitanje uticaja pandemije na hronična oboljenja. O kvalitetu života osoba oboljelih od multiple skleroze za vreme pandemije govorio je dr Balša Vujović, a o terapijskim mogućnostima kod ove populacije pacijenata govorila je dr Sandra Vujović. Dr Rifat Međedović prezentovao je značaj primjene vitamina D u vremenu SARS-CoV-2 pandemije. Smjernice za nutritivnu potporu bolesnika tokom SARS-CoV-2 infekcije opisao je prim. dr Zoran Jovančević, moderator ove sesije.
Dijabetesu, kao hroničnom oboljenju, posvećen je niz stručnih predavanja. Sesiju o kontroli dijabetesa tokom pandemije koordinirao je dr Sreten Kavarić, a njegove kolege iz Kliničkog centra dale su nekoliko sadržajnih osvrta. Izazove u liječenju dijabetesa tokom pandemije opisala je dr Olivera Bošković, o prevazilaženju kliničke inercije govorila je dr Valentina Kalinić, postupak optimalne glikoregulacije opisao je dr Emir Muzurović, a prilagođavanje terapije pacijentu ili pacijenta terapiji prezentovao je dr Sreten Kavarić.
Uticaj virusa COVID-19 na kardiološke pacijente opisan je u okviru prezentacija grupe kardiologa. O izazovima u liječenju srčane slabosti govorio je dr Nebojša Bulatović, moderator sesije, o primjeni natokinaze u kliničkoj praksi govorila je dr Dubravka Barović Džankić (PZU Milmedika), a značaj ishrane i suplementacije u postkovidu opisala je doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, sa Instituta za javno zdravlje.
Nauka i regulativa u službi zdravlja
Tim Instituta za ljekove i medicinska sredstva ponudio je odgovore na izazove u vezi sa mjestom nauke i regulative u službi zdravlja, o čemu je govorila doc. dr med. spec. Snežana Mugoša, moderatorka ove sesije. Ulogu Instituta za ljekove i medicinska sredstva u borbi protiv falsifikovanih ljekova prezentovala je mr Mira Kontić, a o uticaju Covid-19 pandemije na potrošnju ljekova u Crnoj Gori govorila je mr pharm. spec. Lidija Čizmović. Doprinos ovoj temi dala je i prof. dr Milica Bajčetić, sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, koja je opisala upotrebu antibiotika tokom COVID-19 i njene posljedice.
Terapijske preporuke
Konkretne terapijske preporuke u vezi s primjenom pregabalina i gabapentina u COVID pandemiji na Simpozijumu su prezentovali dr Sanja Gluščević i dr Sandra Vujović, iz Kliničkog centra Crne Gore. O uticaju COVID-19 na mentalno zdravlje — anksioznosti i depresiji — govorili su njihove kolege iz Kliničkog centra dr Aleksandra Ražnatović i dr Aleksandar Popović.
Tretirajući teme iz različitih oblasti medicine, ali i iz oblasti regulative i modernizacije zdravstvenog sistema, postkovid Seminar je uspio u prvobitnoj namjeri: da postavi jasna pitanja i ponudi profesionalne odgovore na izazove u vezi s Covid pandemijom.
