U okviru trodnevne manifestacije prezentovane aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji. Šestom Medikalovom konferencijom obilježena jubilarna decenija postojanja Časopisa MedicalCG
Šesta Medikalova godišnja konferencija je ove godine održana od 13-og do 15-og juna u budvanskom hotelu „Falkensteiner”. Pod naslovnim sloganom Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji skup je okupio zavidan broj stručnih učesnika.
Pokrovitelj Konferencije bilo je Ministarstvo zdravlja Crne Gore.
Naučni odbor Konferencije činili su: prof. dr Vesna Miranović, iz Ministarstva zdravlja Crne Gore (predsjednica Odbora), prof. dr Miodrag Radunović, dekan Medicinskog fakuteta, Univerziteta Crne Gore, prof. dr Agima Ljaljević, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prof. dr Filip Vukmirović, CEZANA, Klinički centar Crne Gore, dr sc. med. Majda Šahman Zaimović, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore.
Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore dr Kenan Hrapović otvorio je Šestu Medikalovu konferenciju, na kojoj je obilježena i decenija postojanja časopisa “MedicalCG”.
Naglašavajući da je nastavak ulaganja u edukaciju ljekara jedan od prioritetnih zadataka Ministarstva zdravlja, te da se osavremenjavanje zdravstvenih ustanova, edukacija kadra, kontrola i prevencija hroničnih nezaraznih bolesti i sprovođenje skrining programa smatraju prioritetima politike Ministarstva zdravlja u budućem periodu, Hrapović je 13-og juna na otvaranju Konferencije u Bečićima, naveo i da se doprinosom razvoju i unapređenju našeg zdravstvenog sistema može smatrati i rad časopisa Medikal koji slavi deceniju postojanja.
U cilju ostvarenja podrške, sprovođenja edukativnih programa i ostvarenja pune primjene novih znanja i naučno utemeljenih dostignuća usklađenih sa međunarodnim standardima, ministar Hrapović je naveo da je ove godine za kontinuiranu medicinsku edukaciju izdvojeno pola miliona evra. − Pored tehničko-tehnološkog osavremenjavanja zdravstevnih ustanova i edukacije kadra, prioriteti Ministarstva zdravlja u budućem periodu su kontrola i prevencija hroničnih nezaraznih bolesti, kroz razvoj i implementaciju preventivnih programa, sprovođenje skrining programa, jačanje centara za podršku u domovima zdravlja − saopštio je dr Hrapović.
Navodeći da su crnogorski ljekari veoma aktivni u akademskom napredovanju, on je rekao da Vlada izdvaja značajan novac iz budžeta za nabavku najsavremenije medicinske opreme, za bolju dostupnost najnovije terapije, posebno za bolesti koje najviše opterećuju populaciju, kao i za edukaciju medicinskog kadra, a da su ljekari i medicinsko osoblje nosioci najzahtjevnijih zadataka i izazova na svim nivoima zdravstvene zaštite.
− Mi kao donosioci odluka i menadžeri moramo imati sluha za njihove potrebe, a svi zajedno za naše pacijente, čije je zdravlje imperativ koji nema alternativu − istakao je Hrapović.
Kao glavni cilj u oblasti zdravstva, uz izgradnju održivog i integrisanog sistema zdravstvene zaštite, zasnovanog na principima solidarnosti, jednakosti, dostupnosti i kvaliteta, sistema koji potrebama građana daje centralno mjesto, Crna Gora je, kako je naveo ministar Hrapović, u strateškim dokumentima prepoznala unapređenje i obezbjeđivanje zdravlja stanovništva.
Osnivač Medikala Dragan Nikolić dipl. ecc, naglasio je da vjeruje da je časopis koji ovih dana bilježi deceniju postojanja dao skroman doprinos u promociji zdravstvenog sistema i zdravstvenoj kulturi u Crnoj Gori. – Posebnu zahvalnost dugujemo autorima tekstova koji su prepoznali značaj ovog projekta. Kroz godine stvaranja projekata Medikal, časopisa koji je namijenjen i stručnoj i opštoj javnosti, Sajma medicine koji je postao tradicionalan, Godišnje konferencije koja je namijenjena stručnoj javnosti, a koja promoviše godišnje aktuelnosti iz oblasti zdravstva, medicine i farmacije, susretali smo se sa mnogim izazovima koje smo zajedno sa predstavnicima zdravstvenih politika, naravno, na čelu sa Ministarstvom zdravlja, farmaceutskim kompanijama i veledrogerijama sa našeg tržišta, uspijevali da prevaziđemo, i danas sa ponosom ističem naš zajednički uspjeh i jubilej, deceniju postojanja Medikala – istakao je Nikolić.
− Najavljujem da ćemo u narednim godinama širiti Medikal projekat, snažnije promovisati vašu i našu misiju posvećenu zdravlju, jačanjem saradnje sa civilnim sektorom – udruženjima koja se bave problemima pacijenata, kao i kolegama iz medija u Crnoj Gori – rekao je on.
Uručena Medikalova priznanja Ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, koji je po riječima Slavice Pantelić, direktorke časopisa MedicalCG, dao značajan doprinos svim projektima ovog časopisa, dodijeljena je prva u nizu zahvalnica povodom Medikalovog jubileja.
Tom prilikom ministar Hrapović je podsjetio da je Vlada Crne Gore usvojila Zakon o zabrani konzumiranja duvanskih proizvoda, on je pozvao prisutne zdravstvene radnike i saradnike da u narednom periodu daju punu implementaciju tom zakonu. Naglašavajući da je u pitanju vid preventive koji će sigurno dati doprinos, on je upozorio i da u Crnoj Gori godišnje umre oko 400 osoba od posljedica karcinoma pluća uzrokovanih upravo pušenjem.
Prof. dr Miodragu Radunoviću, dekanu Medicinskog fakulteta, uručena je Medikalova zahvalnica. U ime dobitnika obilježja zahvalnosti za decenijsku podršku, prof. Radunović se obratio prisutnima.
− Dijelim zadovoljstvo zbog prisustva na otvaranju Šeste Medikalove konferencije i proslavi jubileja 10 godina postojanja. Najveća ocjena koju dobijamo u akademskom obrazovanju je ocjena 10. Vi ste kao najvažniji svjedok i hroničar aktuelnosti i društvenih zbivanja u zdravstvu, medicini i farmaciji dobili ocjenu 10 +, a to znači bolji ste od najboljih! – istakao je prof. dr Radunović.
Navodeći da je u pitanju časopis komem se vjeruje, iz koga se informiše i uči, jer 10 godina znači ozbiljnost, zrelost, mudrost i istrajnost, Radunović je izrazio poštovanje za uloženi napor, za ozbiljnost kojom je pristupano svakoj temi, mudro procjenjivan svaki redak, sa istrajnošću birane teme, ljudi i događaji, kao i poštovanje profesionalnih principa.
− Ono što danas imamo na medijskoj mapi Crne Gore vrijedno je vašeg truda. Dosadašnji uspjesi vas dodatno obavezuju da sljedeći jubilej bude obilježen i regionalnom afirmacijom. Vi to možete i zaslužujete – naveo je dalje on. − Naš skromni doprinos, kako ste procijenili, samo je kockica u mozaiku društvene odgovornosti, svakog pojedinca u zdravstvenom sistemu, kao i društva u cjelini – rekao je Radunović čestitajući jubilej.
Snažnu i nemjerljivu podršku od samih početaka stvaranja projekta Medikal, kao i danas, pružao je, po riječima Slavice Pantelić, dr Milorad Drljević, direktor CALIMS-a. U tom smislu dodijeljena mu je Medikalova zahvalnica.
Zahvalnice su uručene kompanijama i njihovim čelnicima: farmaceutskim kompanijama “Hemofarm” (Zoran Radonjić) i „Actavis” (Pavle Marjanović, koju je preuzeo Borislav Kovačević), kao i veledrogerijama „Farmegra”- “Ppoenix”, (Branislava Raičević) „Meditas” (Branka Ninković), i „Farmont” (Petar Popović).
Zahvalnice je uručio u ime Medikala Dragan Nikolić, napominjući da zbog ranije preuzetih obaveza obilježavanju jubileja nisu bili u mogućnosti da prisustvuju gospoda Zoran Radonjić i Pavle Marjanović.
Transplantaciona medicina kod nas
U okviru prvog dana Konferencije, 13-og juna realizovana je panel-diskusija sa temom Transplantaciona medicina, dostignuća i izazovi. Moderatorka je bila prof. dr Vesna Miranović (zamjenica ministra zdravlja Crne Gore), a iskustva u vezi sa ovom oblašću predstavili su u okviru izlaganja ljekari Kliničkog centra Crne Gore mr sci. med. Nebojša Bulatović, dr Dušanka Novosel i dr Hasib Lukač.
− Transplantacioni program predstavlja ispit zrelosti ne samo zdravstvenog sistema. Jedan dio je tehnička priča: kako prepoznati pacijenta koji treba da da organ i istovremeno pripremiti onoga koji treba da primi organ, kako sprovesti sami postupak transplantacije, kako pacijenta pratiti posttransplantaciono. To su sve tehnički postupci. Postoji i niz etičkih postupaka koji se moraju ispoštovati da bi ovaj postupak bio besprekorno čist – objasnila je u uvodnom dijelu svog obraćanja prof. dr Vesna Miranović.
Aktuelni problem u primjeni transplantacione medicine kod nas predstavlja nepovjerenje u institucije sistema i značajan procenat onih koji su striktno protiv transplantiranja u medicini (13-15% javnog mnjenja).
Razliku između kome i moždane smrti ovom prilikom je prikazao dr Hasib Lukač, dr Dušanka Novosel govorila je o transplantaciji jetre u najmlađoj populaciji pacijenata, kod djece, a mr sci. med. Nebojša Bulatović prikazao je tehnologiju transplantacije srca. U toku kasnije realizovanog programa prof. dr Aneta Bošković (Klinički centar Crne Gore) govorila je o prevenciji moždanog udara kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom, sa osvrtom na dijabetes i bubrežnu funkciju, a o starijim pacijentima, sa više komorbiditeta, govorio je mr sci. med. Nebojša Bulatović.
Imunizacija kao tema okruglog stola
U okviru opsežnog koncepta izlaganja u vezi sa imunizacijom moderator prof. dr Dragan Laušević potrudio se da animira publiku za učešće u raspravi i ujedno da veliki broj odgovora na otvorene teme. Dr Senad Begić, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore, pokušao je dati odgovor na pitanje: Imunizacije − gdje griješimo ? O praćenju bezbjednosti primjene vakcina govorila je mr ph. Maja Stanković, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, o značaju vakcinacije protiv gripa i izazovima u vezi s tim govorio je dr Miro Knežević, predstavnik Ministarstva zdravlja Crne Gore, a na značaj vakcinacije protiv gripa i prednosti četvorovalentne vakcine ukazala je prof. dr Darija Kisić Tepavčević, sa Instituta za javno zdravlje Srbije.
Kontinuirana medicinska edukacija, uključenost cijelog zdravstvenog sistema u sprovođenje programa vakcinacije, svijest o tome da vakcine smanjuju broj infekcija, kao i potrebu za korišćenjem antibiotika, neophodni su, po riječima dr Begića, u uspostavljanju stabilnog sistema zasnovanog na regularnom sprovođenju vakcinacije. S druge strane, neophodno je sprovoditi kontinuiranu kontrolu njihovog kvaliteta. Prema podacima SZO-a, saopštenim u toku ove sesije, od posljedica zaraze virusom gripa u svijetu godišnje umre 500.000-700.000 osoba.
Dijabetes – nezaobilazna tema
Skoro da bi se moglo reći da ozbiljan medicinski skup opšteg karaktera nije moguće organizovati bez angažovanja teme dijabetesa. U okviru sesije posvećene ovoj hroničnoj bolesti govoreno je o novim terapijskim mogućnostima u vezi sa subkliničkim hipotireoidizmom i Hašimotovim tireoiditisom (dr Aleksandar Đogo, Klinički centar Crne Gore), o učestalosti hipoglikemija kao parametru i kardiovaskularnom riziku u izboru terapijske opcije za liječenje dijabetes melitusa tipa 2 (dr Olivera Bošković, Klinički centar Crne Gore), te o značaju komplijanse za postizanje efikasnosti u liječenju ovog tipa dijabetesa (dr Emir Muzurović, Klinički centar Crne Gore). Moderator ove sesije bio je dr Aleksandar Đogo.
U nastavku, bilo je riječi o terapijskim preporukama u vezi sa preddijabetesom (prof. dr Snežana Vujošević, Klinički centar Crne Gore), kao i o glikemijskoj kontroli pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 2. U ovom dijelu uzeli su učešća i dr Aleksandar Đogo, dr Valentina Kalinić (Opšta bolnica Bar) i mr sci med. Nebojša Bulatović (Klinički centar Crne Gore). Moderator sesije bio je dr Igor Bjeladinović (Opšta bolnica − Kotor).
U oči sa najvećim izazovima medicine Suočena sa nemogućnošću pronalaženja odgovora na visokomutirajući virus HIV-a, savremena medicina nalazi se u lavirintu brojnih pretpostavljenih opcija u vezi sa terapijom ovog oboljenja. U okviru sesije posvećene ovoj infekciji govoreno je o savremenim terapijskim mogućnostima za liječenje HIV-a i hepatitisa C u Crnoj Gori. Moderatorka sesije dr Brankica Dupanović, sa Kliničkog centra Crne Gore, govorila je o smjernicama za dijagnostiku i liječenje HIV infekcije i hepatitisa C, iskustva u dijagnostici i liječenju HIV infekcije u Crnoj Gori prikazala je dr Snežana Dragaš (Klinički centar Crne Gore), a na iskustva u dijagnostici i liječenju hepatitisa C u Crnoj Gori ukazala je dr Danijela Stojanović (Klinički centar Crne Gore).
U svijetu danas živi oko 37 miliona osoba inficiranih virusom HIV-a. Radi se, kako je objasnila dr Dupanović, o rijetkoj infekciji za koju ne postoje rizične grupe, već samo rizično ponašanje. Zahvaljujući brzoj dijagnostici, broj smrtnih slučajeva od 2000. god. smanjen je za 38%. U Crnoj Gori je u periodu 1989-2018. registrovano 274 slučaja infekcije HIV-om, 2016. registrovana su 34 nova slučaja, 2017. god. 26, a 2018. god. 23.
Kliničke studije i registri kao normativi u zdravstvu
O značaju kliničkih studija i registara raspravljano je uz osvrt na globalnu i lokalnu perspektivu. Moderator sesije dr sc. med. spec. Snežana Mugoša, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, govorila je o značaju, regulativi i izazovu u kliničkim ispitivanjima. Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Crne Gore, ukazala je na istraživanja i dokaze kreiranja politike SZO-a u regionu. Registar šećerne bolesti kao osnovni alat za unapređenje zdravstvene zaštite i zdravlja građana prezentovao je dr Dragan Likić, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a registre i nadležnosti CALIMS-a prikazao je dr pharm. Nemanja Turković, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore.
Jedan od prioriteta zdravstvenog sistema Crne Gore, po riječima Mine Brajović, predstavlja kontrola antimikrobne rezistencije. U toku je izrada studije prema kojoj bi trebalo realizovati konkretan program za regulisanje tog problema.
U nizu sekvencioniranih programa posvećenih prezentacijama aktuelnih terapijskih odgovora učesnici Šeste Medikalove konferencije bili su u mogućnosti da čuju nešto više o novostima u terapiji pacijenata oboljelih od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća (dr Jelena Borovinić Bojović i dr Vladimir Jovanović, Klinički centar Crne Gore), benefitima i rizicima u vezi sa popularnim inhibitorima protonske pumpe (dr Velimir Milošević, PZU bolnica CODRA – Podgorica), te o preporukama za liječenje artritisa (dr Rifat Međedović, Klinički centar Crne Gore). Ovim je zaokružen multidisciplinarni koncept Šeste konferencije, sada već tradicionalne Medikalove manifestacije.
Prezentacione štandove na konferenciji imale su kompanije: Hemofarm, Farmegra, Meditas, Bosna lijek, Farmont, BTL Montenegro, New Med i Cai Pan. Podršku održavanju konferencije, i pored nemogućnosti neposrednog učešća, pružila je kompanija Hoffman La Roche.
Anita Đurović
