JUBILARNA MEDICAL KONFERENCIJA ODRŽANA U ULCINJU
Deseta MEDICAL konferencija realizovana je u Ulcinju, u četvorodnevnom trajanju: 1-4. juna. Kao krunski događaj petnaestogodišnjeg postojanja časopisa organizatora, ona je jubilarni, deseti put, uspjela da okupi veliki broj učesnika u svojstvu predstavnika zdravstvenih vlasti, medicinske struke svih nivoa, farmaceutske i srodnih struka, kao i brojnih gostiju iz regiona. Ministar zdravlja dipl. ecc. Dragoslav Šćekić ukazao je čast organizatorima da pozdravi skup i svečano ga otvori. Državnu himnu a capelo izvela je naša operska pjevačica Milena Janković.
Pružate nam snažnu i neophodnu podršku
Zahvaljujući se na doprinosu Medikalovom 15-godišnjem radu, Slavica Pantelić, direktorica časopisa Medikal, pozdravila je predstavnike najviših nivoa zdravstvenih vlasti, ministra zdravlja, državne sekretare Ministarstva zdravlja, direktora Fonda za zdravstveno osiguranje, direktoricu Agencije za ljekove i med. sredstva, direktora Instituta za javno zdravlje, predsjednicu Ljekarske komore, direktore zdravstvenih ustanova, ljekare, farmaceute, predavače, učesnike i goste skupa iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, stručnu publiku, predstavnike veledrogerija i farmaceutskih kompanija. ̶ Postojanje časopisa Medical omogućili su prije svega, autori edukativnih tekstova. Više od 1.000 ljekara i farmaceuta tokom proteklih godina formiralo je edukativnu bazu Medicala od oko 2.500 stručnih tekstova ̶ istakla je ona i izrazila osjećanje ponosa i na veliki broj održanih edukativnih skupova, i podsjetila na jubilej decenijskog postojanja Konferencije.
Časopis koji u kontinuitetu potvrđuje svoju posebnost
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić pozdravio je u ime Ministarstva zdravlja skup okupljen na uvodnoj večeri Konferencije. On je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da otvori Desetu jubilarnu konferenciju u organizaciji istoimenog časopisa koji, kako je naveo, u kontinuitetu potvrđuje svoju posebnost kao jedini magazin ove vrste u Crnoj Gori jer se bavi isključivo zdravstvenim temama i prati rad svih institucija u okviru zdravstvenog sistema.
On je zapazio da je i ovogodišnja konferencija okupila stručnjake iz raznih oblasti medicine i farmacije, predstavnike zdravstvenih ustanova iz zemlje i regiona, kako bi se upoznali s dostignućima medicinske nauke i prakse, ali i razmijenili iskustva koja su od neprocjenjivog značaja za unapređenje zdravstvene zaštite na svim nivoima. ̶ Upravo je unapređenje zdravstvenog sistema ključni prioritet Ministarstva zdravlja, ali i svih zdravstvenih ustanova koje su nosioci ovih aktivnosti ̶ naveo je ministar Šćekić.
Podsjetivši da su u prethodnom periodu postavljeni temelji za napredak i razvoj, kako je naveo, poprilično zapuštenog zdravstvenog sistema, kako u infrastrukturnom, tako i u kadrovskom smislu, on je istakao da se u ovom trenutku realizuju projekti vrijedni oko 50 miliona evra. ̶ Klinike za mentalno zdravlje i infektivne bolesti rade se planiranom dinamikom i nadamo se da će već sljedeće godine otvoriti vrata svojim pacijentima, ali otvoriti i perspektivu pristupa savremenom liječenju i uslove kakve medicinsko osoblje i zaslužuje. Ne postoji gotovo nijedna medicinska ustanova u zemlji koja u godini za nama nije pokrenula infrastrukturne projekte i obezbjeđivanje savremene opreme s ciljem kvalitetne, brze i dostupne zdravstvene zaštite za sve građane. Na tom putu Ministarstvo i Vlada Crne Gore jasno su dali podršku za svaku ideju i inovaciju koja je došla od strane menadžmenta ili zaposlenih u zdravstvu ̶ istaknuto je ovom prilikom. Osavremenjena je i unaprijeđena oprema, a, u skladu s potrebama, obnovljeni su i kadrovski potencijali. Uz to, radi se i na usavršavanju kadrova, što je rezultiralo sa 130 korisnika ovog stepena dodatnog obrazovanja u zdravstvu. Apelujući na mlade ljude da uzmu učešća u unapređenju sistema pružanja zdravstvene zaštite na svim nivoima, ministar zdravlja je istakao i da je ostvareno značajno uvećanje zarada, pa je Crna Gora zemlja sa najvećom prosječnom platom u regionu za ovu oblast.
̶ Odlučni smo da ekonomske procese koji su u zdravstvu stalna potreba sprovodimo u kontinuitetu, a da smo na pravom putu potvrđuju i posljednja istraživanja javnog mnjenja koja bilježe porast povjerenja građana u zdravstveni sistem i svrstavaju ga među prva 3 kojima se najviše vjeruje ̶ istakao je na kraju ministar Šćekić i svečano proglasio Konferenciju otvorenom. Foto ministra u ovom dijelu
Uručene zahvalnice Medikala
Na svečanosti uvodne večeri uručene su plaketa i zahvalnice za doprinos u radu Medikala. Dragan Nikolić, osnivač projekta Medikal, povodom visokog stepena saradnje sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, uručio je plaketu ministru Dragoslavu Šćekiću. Zahvalnicu za kreiranje programa X Medikal konferencije dobila je državna sekretarka Ministarstva zdravlja dr Slađana Ćorić, a dr sci med. Snežana Mugoša, direktorica Agencije za ljekove i medicinska sredstva za višegodišnju uspješnu saradnju. Zahvalnica direktorici kompanije Farmegra, mr ph Branislavi Raičević, dodijeljena je za dugogodišnju podršku svim Medikalovim aktivnostima.
4 dana različitih tema
Širok tematski okvir Desete MEDICAL konferencije započet je ocjenom značaja revizije Liste ljekova. Apostrofirane su uštede i veća dostupnost ljekova, a razmatrani su i drugi izazovi u kontinuiranom snabdijevanju ljekovima i medicinskim sredstvima kroz postupke javnih nabavki. Takođe, razmatrani su i kriterijumi za vođenje pregovora i utvrđivanje cijena ljekova. Moderator prve stručne sesije bila je dr Slađana Ćorić, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, a stručni doprinos rasvjetljavanju ovih tema dali su i dr Vuk Kadić (Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore), dr Jurij Furst (Fond za zdravstveno osiguranje Slovenije), MPh. MSc. Kristina Hristova (Fond za zdravstveno osiguranje S. Makedonije) i doc. dr med. spec. Snežana Mugoša (Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore).
Rijetke bolesti, kao tema koja postaje nezaobilazna u okviru medicinskih susreta, našle su svoje mjesto i na Medikalovom godišnjem pregledu medicinskih aspekata. Dr Slađana Ćorić govorila je o osnivanju Fonda i Centra za rijetke bolesti, još jednom aspektu institucionalne brige o zdravlju građana Crne Gore, a dr Katarina Mitrović (Klinički centar Crne Gore) ukazala je na značaj inovacija u liječenju hereditarnog angioedema.
Medicinska perspektiva
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović učestvovala je predavačkom dijelu Konferencije, a tema njenog izlaganja bio je značaj terapijskih protokola. Oblast preskripcije bila je izazovna i za dr Jurija Fursta, iz Fonda za zdravstveno osiguranje Slovenije, pa je on govorio o indikatorima kvaliteta u propisivanju ljekova.
Personalizovana medicina, kao prilika da zakoračimo u budućnost, obuhvatila je stručna predavanja ljekara Kliničkog centra Crne Gore. Prim. dr Jadranka Lakićević govorila je o viziji fleksibilnog liječenja HER2 pozitivnog karcinoma dojke, dr Zilha Idrizović imala je za temu viziju personalizovane medicine u neurologiji, dok je o viziji personalizovane medicine u oftalmologiji govorio dr Nikola Cvijović.
Zdravlje žena
Bolesti žena, koje nažalost ulaze u sam vrh uzročnika mortaliteta, bile su, takođe, jedan od izazova Medikalove konferencije. Kao stručni predavači s Kliničkog centra prim. dr Nada Cicmil Sarić i prim. dr Jadranka Lakićević posvetile su se temi karcinoma ovarijuma, a karcinom dojke problematizovan je kroz koautorske prezentacije prim. dr Jadranke Lakićević i dr Sanje Lekić, koje su opisale put pacijenta sa karcinomom dojke od dijagnoze do terapije, kao i dr Aleksandre Ražnatović i dr Aleksandra Popovića, koji su prezentovali rano prepoznavanje poremećaja mentalnog zdravlja kod onkoloških pacijenata. Slikovite prikaze kliničkih slučajeva ove patologije donijele su prim. dr Nada Cicmil Sarić i dr Nada Bajić.
U nastavku programa dr Ljiljana Radulović je moderirala sesiju o tome kako podaci kreiraju vrijednost za zdravstveni sistem i pacijente. Učesnici ove tematske cjeline u svojstvu predavača bili su i dr Nikola Milašević (Klinički centar Crne Gore) i prof. dr Vesna Zadnik (Medicinski fakultet ̶ Slovenija).
Infektivne bolesti
Inovacije u domenu liječenja pacijenata sa HIV virusom bile su, takođe, još jedna u nizu raznovrsnih tema. Ovim pitanjem bavile su se mr sci. dr Brankica Dupanović, dr Snežana Dragaš, i dr Marija Nikolić, iz Kliničkog centra Crne Gore. Hepatitis C, kao zarazna bolest sa značajnim uplivom bio je inspirativna tema grupi ljekara Kliničkog centra. Dr Ivana Đuković i dr Danijela Stojanović, govorile su o načinima približavanja tretmana liječenja HCV pacijentima u Crnoj Gori, kao i eliminaciji infekcije virusom hepatitisa C: napretku i preostalim izazovima u Crnoj Gori. O mikroeliminaciji hroničnog hepatitisa C u Crnoj Gori govorile su mr sci. dr Brankica Dupanović, dr Irena Ljutica i dr Ana Bubanja.
Multipla skleroza
Prof. dr Slavica Vujisić bila je moderatorka sesije posvećene multiploj sklerozi. Ona je ovom prilikom prezentovala izazove koje ova hronična nezarazna bolest pruža, a bolest je kroz prizmu vodiča za liječenje opisala dr Ljiljana Radulović. Terapijske izazove u multiploj sklerozi predstavila je dr Zilha Idrizović.
Drugi radni dan započet sesijom o ljekovima
Drugi radni dan Konferencije započet je sesijom o ljekovima koju je moderirala doc. dr Snežana Mugoša. Mr pharm. spec. Lidija Čizmović, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, analizirala je potrošnju ljekova kod nas u periodu 2017-2021. Dr pharm. Anja Glušica ukazala je na sličnosti i razlike generičkih i originalnih ljekova, a mr pharm. spec. Sanja Matić, iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode govorila je o sistemu referentnih cijena ljekova u EU.
Hronični morbiditeti kao trajni izazov
Uvodnu temu seta predavanja o hroničnim morbiditetima predstavljao je dijabetes. Ovoga puta on je posmatran u sprezi sa kardiovaskularnim bolestima, kroz izazove i rješenja. Medicinski aspekt izazova ove sprege opisala je dr Olivera Bošković, na farmakoekonomske aspekte ukazao je dr Đorđije Krnjević, rješenja i pogled u budućnost ponudio je dr Emir Muzurović. Dr Krnjević je, sa dr Igorom Bjeladinovićem, (Opšta bolnica ̶ Kotor) i dr Snežanom Radovanić (KBC Berane) opisao konkretan terapijski modul glikemijske kontrole.
Prednosti i benefite originalnih ljekova u inovativnim terapijama kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa i hronične venske bolesti prezentovali su ljekari KCCG-a doc. dr Mihailo Vukmirović, mr sci. dr Nebojša Bulatović, dr Nikola Pavlović, dr Aleksandar Đogo i dr Perica Maraš. Bio je to veoma širok spektar tema: od visokog krvnog pritiska (HTA), preko hroničnog koronarnog sindroma, dijabetesa melitusa tipa 2 sve do hronične venske bolesti.
Inovacije u sferi oralnih antikoagulanata predstavili su dr Dijana Asanović i mr sci. dr Nebojša Bulatović, a doc. dr Mihailo Vukmirović ponudio je i studijski prikaz pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom i ACS/PCI. Dr Aleksandar Đogo ukazao je na značaj pravovremenog kombinovanja terapije kod pacijenata sa dijabetesom melitusom tipa 2, a pravovremenost terapijske reakcije istakao je i dr Igor Bjeladinović. Ovaj aspekt posebno se čini bitnim kad se radi o hroničnoj patologiji debelog crijeva, kako se moglo zaključiti i iz predavanja dr Sanje Lekić i prim. dr Jadranke Lakićević.
Srčanu slabost, kroz izazove u dijagnostici i liječenju, prezentovali su u narednom setu predavanja mr sci. dr Nebojša Bulatović, dr Nataša Belada (PZU „Kardio Lab”) i dr Dijana Asanović (Klinički centar Crne Gore), čime je zaključen ovaj sistem predavanja.
Ljekovi kao tematski izazov
Liječenjem komplikovanih MDR gram-negativnih bolničkih bakterija započeta je cjelina o upotrebi antibiotika u okviru koje su bili angažovani dr Nataša Bajčeta (KCCG), dr Milena Lopičić (IJZCG) i dr Zoran Jovančević (KCCG). Trenutno stanje i perspektive antimikrobne rezistencije opisala je prof. dr Zorana Kovačević, sa Univerziteta u Novom Sadu, da bi sesije o inovativnim ljekovima bile održane završnog dana Konferencije.
Regulatorni aspekti i zamjenjivost biološki sličnih ljekova bili su tema sesije koju je moderirala dr Slađana Ćorić, a u okviru koje je predavač bila i mr pharm spec. Maja Lisičić (CALIMS). O dostupnosti biosimilara i široj primjeni govorili su predstavnici Ministarstva zdravlja: mr pharm. spec. Dušanka Praščević, Alden Selmanović – dipl. ekonomista i Radovan Nikolić – dipl. pravnik.
O primjeni biosimilara u vantjelesnoj oplodnji, tj. rekombinantnog humanog FSH (folitropin-alfa) u MPO postupcima, govorio je dr Željko Lazović, iz OB „Danilo Prvi”, na Cetinju. Bilo je to posljednje u nizu edukativnih obraćanja na Desetoj Medikalovoj konferenciji.
Uspješno realizovano
Ako se i ogroman edukativni potencijal shvati kao podrazumijevan i očekivan za skup ove vrste, analiza utisaka sa Desete MEDICAL konferencije zaista ima veliki opseg. Uz veliki broj ostvarenih stručnih kontakata, kako sa učesnicima iz Crne Gore, tako i iz regiona, zavidan broj otvorenih tema i iniciranih ideja i zamisli, jubilarni decenijski događaj može se smatrati veoma uspješnim. S obzirom na značajan odgovor najviših zdravstvenih vlasti, njihov odziv za učešće i iskazanu podršku, ovaj skup je dobio značajnu satisfakciju, a organizatori pravu nagradu za petnaestogodišnji rad na promociji zdravstva u Crnoj Gori.
