Krpelji su paraziti toplokrvnih zivotinja, hrane se krvlju, široko rasprostranjeni su u prirodi, a za nas su značajni jer prenose zarazne bolesti, a najpoznatija je lajmska bolest. Treba naglasiti da nije svaki krpelj zaražen. Krpelji su najaktivniji u proljeće i ljeto, mogu se sresti u jesen naročito ako je lijepo vrijeme. Zimi ih nema sem ako je topla zima i bez snijega. Oni se zaraze prilikom hranjenja na šumskim zivotinjama, a zarazu svojim ubodom prenesu djetetu. Za lajmsku bolest u Evropi znalo se prije sto godina, znalo se da bolest zahvata centralni i periferni nervni sistem, kožu zglobove i druge organe. 1974. godine, sticajem okolnosti, u oblasti Lajm, SAD, opisana je epidemija artritisa kod djece, za koji se prvobitno mislilo da je juvenilni, karakterističan za dječji uzrast. Međutim, kasnije je dokazano da se radi o infektivnom artritisu čiji je uzročnik fascinantna bakterija spiroheta-borelija burgdorferi iz krpelja, koja je sposobna da prezivi u svim uslovima. Zbog mjesta gde je bolest dokazana dobila je naziv lajmska. Lajmska bolest je ozbiljno oboljenje koje ostavlja posljedice na zdravlje ljudi ukoliko se pravovremeno ne liječi. Bolest nastaje najčešće ubodom krpelja, koji se nazalost vrlo često i ne primijeti. Reakcija organizma je slaba jer spiroheta pravi mimikriju i organizam je odmah ne prepoznaje Na mjestu infekcije u većini slučajeva javlja se crvena makula i blagi otok. Crvenilo se polako i bezbolno širi stvarajuci koncentrične krugove koji ne svrbe, što ih čini karakterističnim, pa iskusni pedijatri i infektolozi mogu na osnovu razgovora – anamneze sa roditeljima i kliničke slike da sa velikom vjerovatnoćom postave dijagnozu. Rani opšti simptomi su slabost, malaksalost, mialgija-bolovi u mišićima, bolovi u zglobovima, febrilnost, glavobolja, uvećani limfni čvorovi – ove tegobe ako se ne liječe mogu trajati više nedjelja. Simptomi obično počinju oko tridesetog dana od ujeda krpelja. Ponekad može da se desi da poslije uboda krpelja izostane crvenilo kao karakterističan znak, što otežava dijagnozu bolesti i omogućava napredovanje vrlo kompleksne lajmske bolesti. Ako se bolest ne dijagnostikuje i ne liječi, kožne promjene mogu da prođu spontano pa mislimo da je sve u redu, ali fascinantna spiroheta ima sposobnost mimikrije – pritaji se naizgled, a ustvari se rasijava po organizmu. Ta faza može da potraje nedjeljama dok se ne jave kasne manifestacije oboljenja. Najčešće je pogodjen nervni system – zapaljenje ovojnica i moždanog tkiva i zglobova a i kožne promjene mogu da se jave. Rijetko bakterija napadne i srce. Kada se posumnja na lajmsku boles rade se laboratorijske analize koje treba da potvrde prisustvo Borelije u organizmu. Da bi se dokazalo prisustvo antitijela koja pomažu postavljanje dijagnoze, potrebno je da prođe nekoliko nedjelja od ujeda krpelja. Prava terapija u pravo vrijeme penicilinskim antibioticima je veoma efikasna i dovodi do potpunog izlječenja! Ako je dijete alergično na penicilin daje se eritromicin. Preventiva – Neophodno je zaprašivanje insekticidima koje smanjuje broj krpelja i glodara; – Edukacija roditelja kako se ponašati u prirodi (nositi kape, duge rukavice i pantalone); – Nanošenje kreme protiv krpelja;
– U Evropi su se pojavile narukvice koje djeca stave oko ruke i noge. Narukvice otpuštaju materije koje odbijaju krpelje a pri tome ne škode djetetu; – Vrlo je važno otići kod ljekarada se pravilno skine krpelj i da se ordiniraju antibiotici i tako spriječi nastanak Lajmske bolesti.
Dr Sanja Čizmović
Add comment