Učesnici sa raznih strana
Nakon ceremonijalnog dijela otvaranja 34. EFMA sastanka u Podgorici, u okviru kog su skup otvorili ministar zdravlja Crne Gore dr Kenan Hrapović i generalna sekretarka EFMA Lea Dekler, uslijedili su rad po sesijama i diskusije. U okviru cjeline o uslovima rada medicinskih radnika iskustva svog rada prikazali su dr Ramin Parsa, predstavnik Njemačkog udruženja ljekara. On je predstavio neke od postavki agende o dobrostanju medicinskih radnika. Gospodin Frederiko Gvanais, iz Organizacije za ekonomsku kooperaciju i opremu govorio je o uslovima rada medicinara: konkretno o prihodima rukovodećih kadrova u OECD regiji. Prof. Leonid Ajdelman, predstavnik Svjetske medicinske asocijacije (WMA) ukazao je na značaj misije očuvanja javne medicine.
U vezi sa nasiljem, kao problemom konkretizovanim u okviru jedne od sljedećih sesija, prisutnima se obratila gospođa Emanuel Pozan, predstavnica Međunarodne organizacije rada. Ona je ukazala na ciljeve globalnog mandata da se okonča nasilje i uznemiravanje u okviru procesa rada. Dr Selma Gungor, iz Turske medicinske asocijacije, prezentovala je problem nasilja nad ljekarima i zdravstvenim radnicima u Turskoj, dr Itzhak Siev-Ner, predstavnik Izraelske asocijacije medicinskih radnika, govorio je o stanju po tom pitanju u Izraelu. Dr Ketrin Smolvud, iz Svjetske zdravstvene organizacije, govorila je o iskustvu u vezi sa sprovođenjem Inicijative o globalnoj zaštiti zdravlja.
Pvi radni dan Konferencije okončan je prezentacijama pojedinih udruženja ljekara: Lekarske komore Srbije, Evropskog udruženja medicinskog podmlatka, Generalnog komiteta evropskih ljekara i Ljekarske komore Crne Gore.
Prof. Dženet Grant, predstavnica Svjetske federacije za medicinsku edukaciju, govorila je o psihološkoj osnovi medicinske edukacije, prof. Viktor Vovc, predstavnik Medicinske asocijacije Moldavije, ukazao je na raskorak u prihvatanju medicinskih inovacija u okviru medicinske edukacije, a dr Vanja Popović, iz Crnogorske komore, govorila je o osnovnom medicinskom obrazovanju u Crnoj Gori.
Migracije, koje su obilježene kao još jedan problem u ustanovljenju stabilne mreže liječenja, bile su tema još jednog predavanja dr Frederika Gvanaisa, iz OECD-a. Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, takođe je govorila o izazovima u vezi sa ovom problematikom, a dr Zdenka Čebašek Travnik, predstavnica Udruženja ljekara Slovenije ukazala je na efekte koje migracije imaju u slovenačkom zdravstvu.
Radni dio EFMA skupa zaključen je izvještajem Mine Brajović o radu Svjetske zdravstvene organizacije, kao kapitalne medicinske organizacije.
Aktivnosti SZO-a
Izrazivši zadovoljstvo zbog uloge izlagača godišnjeg izvještaja SZO-a, Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, ukazala je na nekoliko ključnih dešavanja i tema iz prethodne godine. U vezi sa novim Strateškim planom SZO za narednih 5 godina, navela je da on pomaže svijetu da ostvari ciljeve država u razvoju, uz fokus na obezbjeđenje zdravog života i promovisanje blagostanja za sve uzraste do 2020. godine, da se obezbijedi da više od milijardu ljudi ima univerzalno zdravstveno pokriće, da je bolje zaštićeno od vanrednih situacija i da ima bolje zdravlje i blagostanje. SZO, kako je navela, procjenjuje da bi se ovim očuvalo 29 miliona života. Prezentujući aktuelne skupove i projekte u okviru SZO-a, ona je posebno istakla značaj programa HEALTH 2020, koji je usvojen na sastanku Regionalnog komiteta 2012. godine. U vezi sa ovim projektom, najavila je ona, u Kopenhagenu će biti održan sastanak predstavnika 53 države članice kako bi se izabrao novi regionalni direktor. Isto tako, analiziraće se napredak ostvarenog u sprovođenju dokumenta 2020, a Regionalni komitet će razgovarati i na više različitih tema: liderstvo u javnom zdravstvu, promovisanje jednakosti, ubrzavanje primarne zaštite, zdravstvena pismenost, kao i zdravlje na nacionalnom nivou i rad SZO-a na tom nivou. − Ono što bih naglasila naročito je da je Zdravlje 2020 ima za cilj da unaprijedi zdravlje svih, liderstvo kao i participatorno rukovođenje, te da eliminiše nejednakosti. Ovaj dokument sadrži 4 prioritetne oblasti a to su: ulaganja u zdravstvo kroz određeni živi pristup, borba protiv prenosivih i neprenosivih bolesti, jačanje zdravstvenih sistema koji su orjentisani ka ljudima, uključujući pripremanje i kapacitete za vanredne situacije, i podršku udruženjima i zajednicama. Sprovođenje ovog dokumenta pokazuje da su brojne zemlje u regionu usvojile strateške dokumente i politike u skladu sa njim – rekla je Brajović. Više od 60% zemalja posjeduje nacionalne planove i politike koji su u skladu sa dokumentom Zdravlje 2020, u 95% zemalja ti dokumenti su inspirisani njime, a u skoro svim zemljama on je služio kao model za izradu novih zdravstvenih politika i planova.
Evropski zdravstveni izvještaj iz 2018. godine pokazuje, po riječima Brajović, napredak ostvaren u nekoliko važnih oblasti u Evropi. Očekivani životni vijek na rođenju povećao se na 70.9 godina, stopa smrtnosti majki je opala, a na dobrom smo putu i da smanjimo preuranjene smrti od kardiovaskularnih bolesti, hroničnih respiratornih bolesti za 1,5 % na godišnjoj osnovi.
Ukazujući na problem nejednakosti u prihodima u regionu, Brajović je pozvala na saradnju i kolaborativni odgovor u različitim sektorima. Dobar kvalitet i pristupačnost zdravstvenih usluga, zadovoljavajući nivo socijalne zaštite, dostojanstveni životni uslovi, dobri socijalni i ljudski kapital i dobri radni uslovi, ciljevi su promovisani na nedavno održanom sastanku SZO zu Sloveniji.
Još jedan važan zdravstveni izazov, po riječima Brajović, jesu prenosive bolesti i faktori rizika. Prema njenoj procjeni, postoje dobre šanse da se do 2024. smanji prirodni mortalitet uzrokovan neprenosivim bolestima. − Međutim, potreban je veći napredak u oblastima kao što je pušenje, upotreba alkohola, gojaznost, visoki pritisak, dijabetes i nove mjere koje bi mogle pomoći u ovoj oblasti su od presudnog značaja – kaže Brajović. Ona je ujedno pohvalila i ratifikaciju Protokola za eliminaciju nezakonite prodaje duvanskih proizvoda (2018) od strane Crne Gore. – Crna Gora je jedna od malog broja zemalja iz regije i Evrope koja je već ratifikovala ovaj protokol. Stupanje na snagu ovog protokola je važno dostignuće i mi pozivamo nacionalna medicinska udruženja da ubijede nacionalne vlade da ratifikuju ovaj protokol. Postoje brojna svjedočenja o njegovom uspjehu – navela je ona.
Prenosive zarazne bolesti predstavljaju još jedan od izazova za SZO. − U ovoj oblasti imali smo neke dobre, ali i neke loše vijesti. Dobra je vijest da smo oslobođeni malarije i polija u regiji Evrope. Uprkos uspjehu vezano za prenošenje rubeole, imamo smrtne slučajeve i komplikacije u slučaju velikih boginja – kazala je Brajović. Podaci iz 2018. vezani za njihovu eliminaciju dostavljeni su od 53 države regije koje pokriva Evropa. Regulatorna komisija za verifikaciju ustanovila je, po prvi put od kada je počeo proces verifikacije, da su 4 zemlje: Albanija, Češka, Grčka i UK izgubile ovaj status za boginje.
U cilju suprotstavljanja ovako lošim trendovima, navela je Brajović, SZO će se fokusirati na globalnu akciju protiv bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom, kao i na to da se spriječi širenje netačnih informacija vezanih za vakcinisanje, da se podstaknu politički lideri, lideri naučnih, medicinskih, filantropskih i drugih organizacija na zajedničko djelovanje.
Kada je tuberkuloza u pitanju, najmanje slučajeva obolijevanja u regionu zabilježeno je upravo kod nas, a značajan je i pad smrtnosti uzrokovane njome. Regija Evrope ima najvišu stopu obolijevanja u svijetu. Postoji povećanje vezano i za HIV, a čak 1/5 ljudi koji žive sa HIV virusom i dalje ne znaju svoj status.
2017. godine 82% novonastalih infekcija HIV virusom dolazilo je iz Istočne Evrope i Centralne Azije, a samo 1/3 ljudi koji žive sa HIV-om primali su antiretroviralnu terapiju. − Radimo na tome da definišemo konkretne aktivnosti za svaku pogođenu zemlju, globalne aktivnosti na rešavanju antimikrobijalne otpornosti i u tome smo odlučni. 34 zemlje su izradile multiresorne akcione planove i mi pružamo podršku preostalim zemljama, finalizaciji njihovih dokumenata i sprovođenju istih. Kako slika vezana za ovu otpornost i obrasce koji postoje u našoj zemlji postaje sve kompletnija, uz informacije koje dobijamo fokusiraćemo se na intervencije kojima se suzbija pretjerana upotreba antimikroba i pojačava prevencija i kontrola, posebno u zdravstvenim okruženjima – objasnila je Brajović.
Zaključujući Izvještaj o radu SZO-a, Brajović je naglasila da je od presudne važnosti da se ustali saradnja u borbi protiv zajedničkih izazova u regionu. U tom smislu, nacionalna udruženja imaju dobre kapacitete da promovišu zdravlje i najbolje prate prakse na nacionalnom i lokalnom nivou.
Anita Đurović
[1] European Forum of Medical Associations (EFMA)
Add comment