Glog je žbunasto drvo, srednje veličine, osobenog mirisa koji podsjeća na med. Nekada može biti i čvornovato. Plodovi gloga su prepoznatljivi. Imaju jaku crvenu boju i beru se u kasno ljeto, kada su potpuno zreli.
Glog raste uz puteve, rubove šuma i livada, a karakterističan je po trnju i trokrakim i petokrakim listovima. Specifično je to kako biljka, naizgled korov, koju srećemo na nekim nepristupačnim mjestima, osvaja svojim mednim mirisom, a opet, s druge strane, njena ljekovitost čini ovu biljku izuzetno značajnom u našem životu.
Pod nazivom glog krije se oko 280 različitih vrsta, ali kada se govori o vrsti koja ima ljekovite osobine misli se na crveni (lat. Crataegus oxyacantha) i bijeli glog (lat. Crataegus monogyna). Glog pripada porodici ruža, lat. Rosaceae. Vodi porijeklo iz zapadne i centralne Evrope, od Velike Britanije i Španije do Češke Republike i Mađarske.
U ljekovite djelove biljke spadaju: cvjetovi, listovi i plodovi bez peteljke. Cvjetove i listove treba brati u proljeće. Listove svakako nakon cvjetanja biljke, dok se plodovi beru nakon sazrijevanja. Naime, plodovi, lišće i cvjetovi gloga sadrže značajne količine flavonoida i oligomjernih procijanidinina, a glog se smatra jednim od najjačih prirodnih tonika za srce. Ova ljekovita biljka može poboljšati cirkulaciju krvi, značajno utiče na regulaciju krvnog pritiska i nivoa holesterola u krvi. Kod starijih ljudi jača srce, njeguje ga i stimuliše. Odlično je sredstvo za ublažavanje posljedica degenerativnih pojava na srčanom mišiću, slabije prokrvljenosti, srčanih udara, te preniskog ili previsokog krvnog pritiska (u oba slučaja, u određenoj mjeri, normali-zuje krvni pritisak). Česta je preporuka nakon srčanog infarkta, pošto povećava prokrvljenost koronarnih krvnih sudova, te pospješuje povećanu aktivnost i bolju prehranu ćelija srčanog mišića.
Ima svojstva čuvanja kolagena, čime direktno pomaže formiranju vezivnog tkiva. Ova sposobnost je vrlo korisna za osobe koje pate od artritisa ili sličnih problema, jer može pomoći u zaštiti od štete uzrokovane slobodnim radikalima. Zbog svog umirujućeg dejstva, glog je odličan prirodni lijek za osobe koje pate od nesanice. Ljekovita biljka može pomoći i u regulaciji menstrualnog ciklusa, jer pored svoje kardiotonične primjene smanjuje i tonus i pokrete zidova materice, a takođe se koristi za liječenje bubrežnog kamenca.
Tokom posljednjih godina sve veću pažnju privlače tvrdnje da se glog može koristiti u otklanjanju simptoma menadžerske bolesti. Međutim, ovo je još u procesu ispitivanja.
Dakle, glog je idealan izbor, pomoćno sredstvo, u suprim-iranju sljedećih indikacija: ubrazan rad srca, upala arterija, visok krvni pritisak, angina pektoris, anksioznost, nesanica, vrtoglavica i sanacija pojave bubrežnih kamenaca.
Savjet: Čaj od gloga se može pripremiti na sljedeći način: Dvije kafene kašike osušenih cvjetova gloga preliti sa V vrele vode i ostaviti poklopljeno 20-30 min. Nakon toga procijediti, i čaj je spreman za konzumaciju. Preporučeno je dnevno popiti 2-3 šoljice ovog čaja.
Značajnu primjenu ima i čaj koji predstavlja kombinaciju: 25 g cvijeta gloga, 25 g bijelog luka, 25 g rastavića i 25 g imele. Sa 3 dl ključale vode prelijte 2 kašike mješavine, poklopite i poslije dva časa procijedite. Popijte tokom dana, uvijek prije jela. Jako dobar efekat ima na pročišćavanje zidova krvnih sudova – kod arteroskleroze i arterijskog pritiska.
Prvi zapisi o ljekovitosti glogovog cvijeta potiču s početka 14. vijeka, ali tek nekoliko stotina godina kasnije istražen je sastav ove biljke i otkriveno njeno blagotvorno dejstvo na srce.
Ljekovite kapi gloga: 20 gr usitnjenih listova i cvjetova preliti sa 2 dl alkohola u rastvoru od 70%. Povremeno promiješati, a nakon samo tri nedjelje, tečnost ocijediti, profiltrirati i pripremiti za upotrebu. Preporučuje se konzumacija 20 kapi u malo vode ili čaja. Ove kapi mogu da posluže i kao preventiva, ali i kao pomoćno ljekovito sredstvo u terapiji liječenja raznih bolesti kardio-vaskularnog i nervnog sistema.
Plodovi gloga, tzv. gloginje, imaju specifičan ukus. Gorak je i kisjeo. Nakon prvih mrazeva, plodovi postaju mekši i ukusniji. S obzirom na to da sadrže dosta vitamina C, provitamina A, limun-ske i vinske kisjeline, šećera i mnogo pektina, koriste se i u kulinarske svrhe. Pored svog fantastičnog ukusa, ujedno i oporog i slatkog, njegova primjena ima i značaj ljekovitosti u tretmanu poboljšanja varenja i normalizacije rada digestivnog trakta.
U periodu oko božičnih praznika, skandinavski narodi koriste kuvano vino od gloga kao sastojak praznične trpeze, što ujedno predstavlja dio njihove tradicije. Primjena gloga u ovom obliku, jako je zastupljena.
Add comment