Da so danas prouzrokuje više štete nego koristi, kao i da predstavlja jednu od najznačajnijih prijetnji ljudskom zdravlju, naglasila je i šefica Kancelarije SZO-a u Crnoj Gori Mina Brajović. Ona je istakla rezultate istraživanja sprovedenog u zemljama EU, po kojem se u prosjeku dnevno unese 8 do 12 grama soli, dok je preporuka SZO-a da dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalni unos soli je 6 grama. Nešto drugačije je kod djece kojima je dovoljno da unesu i jedan gram soli na dan, dok ona, prema istraživanjima, unose čak 9 do 12 grama soli. Skrivena so nalazi se u namirnicama koje nažalost svakodnevno konzumiramo, kao što su kobasice, paštete, majonez, dimljeno meso i šunka, a tu se poseban akcenat stavlja na grickalice i brzu hranu, koja je posebno velika prijetnja za djecu. Ona je istakla da su hronične nezarazne bolesti generator ali i posljedica siromaštva. Sve bolesti koje se mogu dobiti putem prekomjerne upotrebe soli učestalije su kod osoba nižeg stepena obrazovanja i sa nižim prihodima. Brajović je navela da će smanjenje unosa soli znatno pomoći poboljšanju zdravlja, zbog čega su prevencija i kontrola od posebnog značaja, kao i ova inicijativa koja se u Crnoj Gori preduzima.
Dr Ljiljana Žižić, predsjednica Nacionalnog savjeta za promociju bezbjednosti, istakla je da postoji veza između unosa natrijuma, preko soli, u organizam i nezaraznih bolesti i kardiovaskularnih oboljenja na prostorima čitave Evrope. Iz razloga što ljudi na ovim prostorima vole visokokaloričnu hranu, kao i dosoljenu hranu, i to posebno u zimskim mjesecima, javlja se visok stepen nezaraznih bolesti kod kojih dominiraju kardiovaskularne bolesti. Naglašavajući štetan uticaj brze hrane koja ima veliki procenat soli, ona napominje koliko je važno da se posebno vodi računa o djeci, jer se kod njih najlakše stvara potreba za ovakvom hranom. Veliki broj djece u školskom uzrastu ima prekomjernu težinu, a određeni broj njih i povišen krvni pritisak, što može biti zabrinjavajuće. Ova inicijativa će, prema njenim riječima, biti veliki korak u unapređenju zdravlja stanovništva i ogroman doprinos zdravlju društva u cjelini.
O faktorima rizika za kardio i centralne vaskularne bolesti govorila je dr Veselinka Beatović, direktorica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje. Posebno ističući arterijsku hipertenziju, ona pominje i ostale faktore kao što su: pušenje duvana, gojaznost, nedovoljna fizička aktivnost kao i prekomjerna upotreba alkohola. Posebno su ugrožena djeca, jer ona brzo stiču navike za konzumiranje slane hrane i to su često doživotni obrasci ponašanja. Za razvoj povišenog krvnog pritiska u najvećem su riziku gojazna djeca, a povećani unos soli doprinosi gojaznosti, kroz unos kaloričnih napitaka. Prema njenim riječima, najnovija naučna saznanja kažu da so izaziva štetne efekte na srce i mozak, nezavisno od uticaja na krvni pritisak. Na kraju ističe da bogatstvo i blagostanje jedne zajednice nijesu preduslov za preventivne intervencije, već posljedica njihovog osmišljenog, pravovremenog, sveobuhvatnog i uspješnog sprovođenja.
Predstavnici pekarske industrije, diplomirani inženjeri Mirjana Kavaja i Svetozar Radonjić podržali su inicijativu, i u saradnji sa SZO, odmah su se odazvali pozivu, ali i izvršili sva potrebna istraživanja kako bi se započeo ovako važan projekat. Mirjana Kavaja je navela da kvalitet hljeba kao osnovne životne namirnice zavisi od kvaliteta brašna, jer od njega zavisi i količina unosa soli u organizam. Ona je istakla da je u budućem periodu neophodno izvršiti niz analiza mjerenja i istraživanja, kako bi se edukovali prije svega pekarski prozvođači, a stanovništvo neposredno upoznalo sa proizvodima. Iz tog razloga, industrijske pekare u Crnoj Gori spremne su da aktivno učestvuju u donošenju odluka u ovom projektu, a da pri tome ne naruše tehnološki proces proizvodnje hljeba i pozicije na tržištu koje su stekle. U industrijskoj pekarskoj proizvodnji garanciju uspjeha svih proizvoda, kako ona navodi, čine raspoloživi ljudski kadar, tehnika, labaratorije koje posjeduju pojedine pekare, ali je neophodna i pomoć i saradnja države u svemu tome, kako bi rezultati bili zadovoljavajući.
Add comment