MENTALNO ZDRAVLJE

Razumijevanjem izdavačkog savjeta stručnog časopisa Medikal, oglašavamo se i mi koji smo svoj prfesionalni zadatak usmjerili zaštiti mentalnog zdravlja ljudi, kao i dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji duševnih poremećaja. Mentalno zdravlje ili mentalna higijena, što je čest naziv, imaju zadatak u promociji ili predprevenciji duševnih poremećaja. Jednu takvu kampanju smo napravili krajem prošlog vijeka, kada smo osavremenili Psihijatrijsku bolnicu u Crnoj Gori, a kao rezultat dobili smo bolji komfor za smeštaj klijenata, kao i bolje uslove rada zaposlenih. Odrađena je i pristojna edukacija kvalifikovanog stručnog kadra na nivou Crne Gore, što doprinosi kraćem boravaku klijenata na psihitarijskim odjeljenjuma, poboljšanju ambulantne službe u primarnoj zdrastvenoj zaštiti smanjenjem broja liječenih pacijenata, ali prava korist je smanjenje otpora prema mentalno oboljelim i slobodniji dolazak u naše institucije. Ipak, u našoj sredidini još uvijek je velika stigma prema ljudima koji traže pomoć profesionalaca iz mentalne higijene. Zbog takvog stava ljudi se teže odlučuju da potraže savjet, pomoć profesionalaca, ispoljavajući tako veliku neodgovornost preme svom duševnom zdravlju, a uzgred trpeći jake tegobe, različite oblike emocionalnih patnji, tjelesnih tegoba, uznemirenja, nespokojstva… Da bi se ispoljilo naprijed navedeno postoje razlozi, tako da razlikujemo unutrašnje i spoljašnje činioce. U unutrašnje činioce spadaju predispozicije koje smo naslijedili od naših predaka, a koji su uticali na naš razvoj, navike, formiranje sopstvene ličnosti i dr. Ovo dobro pojašnjava narodna modrost “gdje će kruška no pod krušku“. U spoljašne činioce spadaju svakodnevni doživljaju koji mogu biti prijatni ili neprijatni i različito uticati na pojedninca. Možemo napomenuti nepovoljne uslove življena, različite stresne doživljaje koji mogu biti posljedica svakodnevnih događaja na ulici, poslu, kući, koje nazivamo stresorom, ili naših unutrašnjih doživljava – ljutnje, mržnje, straha, tjeskobe – koji nazivano distresom. Razlikuje se više grupa stresora. Stres kod čovjeka izaziva slom borbenih snaga organizma. Životni događaji koji od nas traže da se prilagodimo na nove uslove kako bi uspješno fukcionisali, a naše snage su slabe i nijesu u mogućnosti prilagođavanja i prihvatanja novonastale situacije, izazivajući slom odbrambenih snaga organizma, te nastaje tzv. distres. Nabrojaćemo samo neke od njih: tjelesna bolest, gubitak posla, preseljenje, sklapanje braka, rođenje djeteta, penzionisanje, unapređenje i sl. Postoji i tzv. kumulacija stresa, koja je posljedica neprijatnih događaji koji imaju prolongirano trajanje, a obično su izazvani nezadovoljstvom na radnom mjestu, svakodnevnim mobingom, siromaštvom i slično. Stresne situacije mogu izazvati i tjelesne tegobe. Težak traumatski doživljaj izaziva normalnu reakciju organizma na nenormalnu pojavju. Obično su to teška iskustva doživljena u ratu, prirodnim katastofama, životna ugroženost, doživljeno nasilje fizičko ili psihičko, gubitak drage osobe. Mentalna higijena je grana medicine koja se bavi predprevencijom mentalnih poremećaja, čiji je zadatak unapređenje mentalnog zdravlja i sprečavanje nastanka mentalnih poremećaja. Ustvari, ona prestavlja spremnost i sposobnost čovjeka da se odupre nastanku mentalnog poremećaja, traumi i drugim bolestima uzrokovanih ponašanjem osobe prema sebi i svojoj okolini. Promocija i prevencija mentalnog zdravlja podrazumijeva multidisciplinaran pristup gdje izmedju ostalih, moraju biti uključeni psihijatri, psiholozi, defektolozi, sociolozi i radni i okupacioni terapeuti. Zadatak ovih profesionalaca je u uklanjanju ili smanjivanju svih činilaca koji nepovoljno utiču na zdravlje čovjeka. Sljedeći zadatak je posticanje činioca koji doprinose dobrom razvoju fizičkih, psiholoških i socijalnih sposobnosti čovjeka. I kao krajna aktivnost je stvaranje dobrih uslova za dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju ljudi kod kojih se pojavi mentalni poremećaj. U našoj aktivnosti uobičajena je podjela na primarnu, sekundarnu i tercijalnu prevenciju. Pod primarnom prevencijom se podrazumijevaju aktivnosti u cilju sprečavanja pojave mentalnog poremećaja ili bolesti. Ovdje se podrazumijeva i aktivnosti na unapređivanju zdravlja stanovništva, što bi se nazivalo predpevencijom. Sekundarna prevencija ima za cilj ranu dijagnostiku mentalnog poremećaja i liječanja oboljelog, što efikasnije i što kraće, a naročito u bolničkim uslovima, uz nastavak liječenja u poznatom socijalnom okruženju. Savremeni pristup liječenju duševne bolesti je liječenje u zajednici, tzv. Komunalna psihijatrja, što smo i mi zpočeli kod nas, ali smo zastali na tom putu. Tercijalne mjere imaju za cilj suzbijanje sekvela bolesti i očuvanje uspješnog radnog psihičkog i socijalnog fukcionisanja oboljelog. Postavlja se pitanje šta je to mentalno zdravlje? Normalnost procjenjuju svi, u svakom trenutku, svakodnevni svjedoci toga smo mi obični građani. Kada hoćemo nekoga da diskreditujemo ili omalovažino nazivamo ga nenormalnim. To se često radi smišljeno i svjesno da bi dotičnog mišljenje ili stav izgubio na značenju. Hoću reći da lako koristimo značajne izraze u našem govoru. Kao mlad čovjek spoznao sam riječi kao što su avetinja, muanat, budala. I sada se povremeno upotrebljavaju. Znamo im značenje, ali jasno ih definisati je dosta teško. Definiciju o zdrvlju Svjetske zdrastvene organizacije, moran navesti, čiji sam bio dugogodišnji saradnik, i stekao znanje i iskustvo. Definicija glasi: “Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i oronulosti.“ Ova definicija ima veliki broj protivnika. Obično su zamjerke da je preopširna, neprecizna, da nijesu jasno definisane granice i slično. Ovdje svakako moram dodati i mišljenje, čak i velikog broja podržavaoca koji se ne bave mentalno higijenom, a to je „nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“. Mentalno zdrava osoba mora da bude sposobna, prilagodljiva, efikasna, emocionalno zrela, odgovorna, toleranta … Freud je rekao da je normalna osoba koja je sposobna „da voli i da radi“. Smatram da je normalan čovjek onaj koji je sposoban da voli, sposoban da radi i sposoban da kontroliše svoje ponašanje.