MONITORING NEZARAZNIH BOLESTI I ZDRAVSTVENIH NEJEDNAKOSTI

0
258

Održana dvodnevna radionica

U organizaciji Instituta za javno zdravlje, a uz podršku TAIEX-a, u hotelu „Best Western Premier“ u Podgorici, u četvrtak i petak, 29. i 30. januara održana je radionica na temu Monitoring nezaraznih bolesti i zdravstvenih nejednakosti vezanih za nezarazne bolesti.

Ova dvodnevna radionica okupila je eminentne stručnjake, predstavnike Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije iz Crne Gore, Albanije, Rumunije, Bugarske, Izraela, Moldavije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Kosova.

Glavni ciljevi ove radionice su: utvrđivanje trenutne situacije u vezi sa monitoringom nezaraznih bolesti i zdravstvenih nejednakosti u zemljama članicama Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, preciziranje minimalnog seta indikatora u praćenju nezaraznih bolesti i zdravstvenih nejednakosti vezanih za nezazarazne bolesti, utvrđivanje vremenskih okvira za podnošenje izvještaja o situaciji u vezi sa nezaraznim bolestima i zdravstvenim nejednakostima vezanih za nezarazne bolesti i postavljanje novih ciljeva za unapređenje i poboljšanje sistema monitoringa u zemljama članicama Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, koji su u skladu sa standardima i preporukama Evropske unije.

Uvodna izlaganja održali su: generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu prim. dr Mensud Grbović, direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša, kao i gosti iz inostranstva: dr Aleksandar Berlin ispred Evropske komisije i Zdravstvene mreže za jugoistočnu Evropu i Enrike Lojola ispred Svjetske zdravstvene organizacije.

Direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Grbović je istakao da nezarazne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem ne samo u Crnoj Gori, već i u cijelom svijetu.

„Savremeni stilovi života koji uključuju slabu fizičku aktivnost, povećan unos soli, pušenje i povećano konzumiranje alkohola značajno doprinose povećanju tereta zdravstvenog sistema ovim bolestima, pa je sistemska reakcija neophodna. Prevencija je najbolji vid borbe protiv nezaraznih bolesti, pa je shodno tome Crna Gora 2008. godine usvojila Strategiju za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti čija je revizija u toku kako bi se izvršilo usklađivanje sa, u međuvremenu donijetim, relevantnim aktima,“ rekao je dr Grbović.

„Monitoring nezaraznih bolesti predstavlja osnovni instrument na osnovu kojeg svaka država treba da formira zdravstvenu politiku, i prilagodi regulativu u oblasti prevencije nezaraznih bolesti, pa će ova radionica doprinijeti da se monitoring sistemi, po ugledu na savremene evropske sisteme, utvrde i usaglase na regionalnom nivou, odnosno na nivou Zdravstvene mreže za jugoistočnu Evropu, i omogućiće da zajedničkim snagama napravimo prvi značajan korak u ovom procesu,“ kazao je dr Grbović.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Mugoša kazao je da nezarazne bolesti nijesu samo vodeći uzrok smrti već i obolijevanja koje posljedično dovode i do nesposobnosti oboljelih.

„Od ovih bolesti, godišnje umre više ljudi nego od svih drugih uzroka zajedno. Od 56 miliona smrtnih ishoda u 2012. godini na globalnom nivou, za 38 miliona, odnosno 68 odsto, uzrok su bile nezarazne bolesti od kojih su glavne kardiovaskularne, maligne, hronične respiratorne, kao i šećerna bolest. Obolijevanje i umiranje od nezaraznih bolesti se uglavnom vezuje za stariju životnu dob, ali ne treba zaboraviti da nezarazne bolesti pogađaju sve dobne grupe. Oko četvrtine smrtnih slušajeva od nezaraznih bolesti, dogodi se prije 60. godine, dok se oko polovine dogodi prije 70. godine starosti,“ rekao je dr Mugoša.

Prema riječima dr Mugoše smanjenje opterećenja nezaraznim bolestima moguće je ostvariti kroz preventivne aktivnosti na populacionom nivou i preventivne aktivnosti na individualnom nivou za pojedince koji su u visokom riziku da obole ili već imaju neku nezaraznu bolest.

„Saradnja između zemalja regiona u okviru Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope pruža priliku za koordinisani odgovor na epidemiju nezaraznih bolesti, kao i mogućnost razmjene znanja i iskustava zemalja našeg regiona u ovoj oblasti. Regionalni zdravstveni razvojni centar za nezarazne bolesti Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, sa sjedištem u Crnoj Gori, ima važnu ulogu u koordinaciji saradnje relevantnih institucija i eksperata u polju kontrole i prevencije nezaraznih bolesti,“ kazao je dr. Mugoša

Doktor Mugoša je podsjetio da je prije dvije godine izrađen plan aktivnost Regionalnog centra koji se sastoji od ciljanih, na dokazima zasnovanih, efektivnih i isplativih intervencija kojima bi se smanjilo obolijevanje i umiranje od nezaraznih bolesti, kao i nejednakosti u zdravlju.

„Jedna od prvih aktivnosti plana Regionalnog centra jeste uspostavljanje minimalnog seta indikatora koji su relevantni za praćenje epidemiološke situacije vezano za hronične nezarazne bolesti i nejednakosti u zdravlju. Ovo će nam omogućiti stvaranje trenutne epidemiološke slike u našim državama, ali i kontinuirano praćenje, upoređivanje i planiranje na dokazima zasnovanih intervencija u pravcu unapređenja i očuvanja zdravlja stanovništva,“ rekao je dr Mugoša.

Predstavnik Zdravstvene mreže za jugoistočnu Evropu dr Aleksandar Berlin naglasio je da je inicijativa za monitoring nezaraznih bolesti prvi korak ka unapređenju zdravlja stanovništva.

„Ovaj monitoring dovešće do rješavanja krupnih zdravstvenih problema koji postoje u zemljama jugoistočne Evrope, jer samo usklađenim monitoringom i akcijama mogu se postići rezultati. Jedino se uz pomoć usaglašenog, dosljednog i standardizovanog pristupa može ostvariti koherentan uticaj na nivou Zdravstvene mreže za jugoistočnu Evropu,“ rekao je dr Berlin.

Enrike Lojola iz Svjetske zdravstvene organizacije je rekao da su zajednički i koordinirani napori više zemalja od krupnog značaja za unapređenje nadzora nad nezaraznim bolestima.

„Više zemalja raspolaže različitim vještinama i znanjima, a razmjena tih znanja i iskustava od suštinskog je značaja za postizanje napretka u svim tim zemljama. U ovom regionu postoji niz dobrih primjera i praksi praćenja nezaraznih bolesti. Smatramo da su ta iskustva i primjeri od suštinskog značaja jer time stičemo znanje koje nam omogućava da izbjegnemo greške u ovoj oblasti. Postoji potreba za novim pristupima u nazoru nezaraznih bolesti, kao što su korišćenje društvenih mreža i elektronskih zdravstvenih kartona, koji mogu da obezbijede ažuriranje podataka i pruže informacije o stavovima i percepcijama stanovništva,“ kazao je Lojola.