Uz razumijevanje potreba osoba sa dijabetesom, portal PRST je uz podršku partnera DKP aplikacije za praćenje nivoa šećera u krvi sproveo nacionalno istraživanje kako bi prikupio iskustva onih koji uspješno upravljaju dijabetesom, te svima nama, besplatno predočio rezultate istraživanja.
Prema zvaničnim rezultatima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” objavljenim 2022. godine procenjuje se da u Srbiji od dijabetesa boluje približno 700.000 osoba ili 12,2% odraslog stanovništva. Taj broj nastavlja da raste, što zahtijeva hitnu intervenciju. Jedna od njih je i razumijevanje životnih navika osoba sa dijabetesom koje je pratilo PRST istraživanje.
Osobe sa dijabetesom mijenjaju svoje životne navike kao što su ishrana, praćenje nivoa šećera u krvi i redovno vežbanje. Menjaju ih na bolje. Dijabetes od svog domaćina zahteva konstantnu edukaciju. Razlog jeste to što opšte zdravstveno stanje zavisi isključilo od pravilnog upravljanja šećerom i adekvatne terapije. Osim fizioloških izazova, od velikog značaja su i psihički izazovi koji mogu biti propratno stanje uz dijabetes.
U gore spomenutom istraživanju, PRST se bavio ključnim aspektima života osoba sa dijabetesom, pružajući im dragocjene uvide u iskustva drugih u vezi sa ishranom, fizičkom aktivnošću, kontinuiranim mjerenjem šećera, balansom, samokontrolom i emocionalnim aspektom koji utiče na život. Ovi segmenti postaju putokaz ka boljem razumijevanju sopstvenog organizma.
Da biste odmah vidjeli detalje istraživanja preuzmite izveštaj koji nudi dragocene smjernice i strategije o upravljanju dijabetesom. Izveštaj se ne bavi samo statistikom, već i analizom odgovora na način da upravo ti odgovori postanu iskustva.
Koga smo pitali?
Demografiju ispitanika čini nešto veći broj žena nego muškaraca (65,9%), dok najzastupljeniji uzrast jeste onaj između 31 i 45 godina (42,3%). Starijih od 65 godina ima čak 10,4 procenata. Nije zanemarljiv broj osoba mlađih od 18 godina koji imaju neki tip dijabetesa. Tip 1 i Tip 2 pokazuju izvesnu uravnoteženost, te se podaci mogu sagledati sveobuhvatno.
Odgovori na pitanje „Kada ste saznali za svoju dijagnozu?“ daju izuzetan doprinos u razumevanje uspešnosti procesa dijagnostike dijabetesa. Detaljan izveštaj i detaljnu analizu odgovora na ovo pitanje možete pronaći u istraživanju na linku.
Kontinuirano mjerenje nivoa šećera u krvi
Među ispitanicima svega 39.1% meri nivo šećera u krvi svakodnevno, i to više puta dnevno. Oko 19% ispitanika to radi 1-2 puta nedeljno, dok 11.94% ispitanika meri nivo glukoze manje od jednom nedeljno.
Takođe, postoji mali procenat ispitanika koji koriste različite senzore za praćenje nivoa glukoze ili imaju druge specifične metode merenja. Ukupan procenat ispitanika sa ovom vrstom pomagala je manji od jednog procenta. Navike merenja šećera u krvi opadaju prema uzrastu i dužini trajanja oboljenja. Skoro četvrtina ispitanika navodi kao obavezno jutarnje mjerenje šećera u krvi.
Osobe sa dijabetesom posebnu pažnju poklanjaju odabiru namirnica, veličini porcija i celokupnoj ishrani. Balansiran unos ugljenih hidrata, masti i proteina mogu doprineti umirenju nivoa šećera u krvi. Istraživanje je pokazalo da skoro 80% anketiranih redovno konzumira hranu bogatu ugljenim hidratima.
Emocionalni aspekti
Život sa dijabetesom je izazovan i zahteva balans i samokontrolu. Iako je ključna lična odgovornost, socijalni i ekonomski uslovi imaju značajan uticaj na svaku osobu sa dijabetesom. Ekonomski aspekt ovog stanja znači da od raspoloživih resursa zavisi na koji način će se upravljati stanjem, dok socijalni uslovi imaju uticaja na dostupnost terapijama i želji za samokontrolom. Socijalni aspekti su usko povezani sa emocionalnim aspektom i utiču na prisutnost stresa.
Važan deo ovog istraživanja jeste suočavanje ispitanika sa dijabetesom, te postoji zajednička nit među svim odgovorima, a to je potreba za razumijevanjem. Posebno mesto u odgovorima je dobila kontinuirana i dostupna edukacija o dijabetesu. Osim što je potrebno dobro razumeti dijabetes kako bismo mogli upravljati njime, edukacija okruženja i ljudi bez dijabetesa bi imala snažan uticaj na socio-ekonomsku stabilnost onih koji se sa dijabetesom suočavaju. Iako se potreba za razumevanjem javlja u većini odgovora, ishrana je i dalje prvo i najveće pitanje – kako se hraniti, kako pratiti svoje telo i koliko često, kao i brojna druga pitanja.
Neki odgovori su očekivani, te mladi ljudi (18-30 godina) najviše cene moralnu podršku, dok ljudi uzrasta 46-60 godina, kao i stariji, najviše vrednuju praktičnu pomoć. Upravo u skladu sa ovim treba pokretati nove inicijative za savjetovališta za mlade u vezi dijabetesa, i praktične savjete i pomagala za ljude u zrelijim godinama.
Koliko često mjerite šećer?
Dio istraživanja se bavi temom učestalosti mjerenja nivoa šećera u krvi. Naime, više od trećine ispitanika mjeri nivo šećera u krvi više puta dnevno, što je izuzetno pozitivan pokazatelj svjesti o dijabetesu. Osobe koje lekara posjećuju jednom u tri meseca u skoro 50% slučajeva prijavljuju svakodnevno praćenje nivoa šećera u krvi i bolji stepen samokontrole.
Šta ovo istraživanje meni može pružiti?
- Podsticanje socijalne zaštite – Zdravstveni radnici i oni koji u okviru svojih profesija imaju dodira sa osobama sa dijabetesom mogu podsticati na otvorene razgovore o emocionalnim izazovima prilikom suočavanja sa ovim stanjem. Takođe, treba se baviti i roditeljima djece sa dijabetesom, te pružanje podrške i edukacije porodice i prijatelja može imati višestruku dobit.
- Povećanje svijesti o profesionalnoj podršci i promocija grupa podrške – Kampanje koje šire svest o važnosti mentalnog zdravlja mogu biti korisne.
- Promocija tehnika opuštanja – Programi koji uče osobe sa dijabetesom tehnikama opuštanja kao što su meditacija i joga mogu biti korisni u upravljanju stresom.
- Individualizovani pristup – Prepoznavanje da se pojedinci različito nose sa dijabetesom i pružanje individualizovanih resursa i podrške može pomoći u boljem upravljanju emocionalnim izazovima povezanim sa dijabetesom.
- Edukacija o samokontroli – Pružanje edukacije o važnosti redovnog mjerenja nivoa glukoze u krvi i kako to može pomoći u upravljanju emocionalnim izazovima dijabetesa može imati višestruki doprinos, a potreba za ovakvim edukacijama se može uočiti u polju istraživanja čiji su rezultati da je veći dio ispitanika ističe potrebu za razumevanjem osoba koje se suočavaju sa dijabetesom.
Zdravlje osoba sa dijabetesom je naša najveća nagrada i kontinuirani podsticaj da se neumorno trudimo u pronalaženju inovativnih rješenja koja će unaprijediti dijagnostiku dijabetesa, svjest o njemu, kao i proširiti bazu učestalih savjeta osobama sa dijabetesom inovativnim i praktičnim smjernicama.
Link ka cijelom izveštaju o spomenutom istraživanju je ovde. Preuzmite svoj primerak i otkrijte savete koji će biti od koristi svim osobama koje žive sa dijabetesom.
Stetoskop.info
Dodajte komentar