Ono što bih istakla su dva datuma kada je koncept univerzalne zdravstvene zaštite visoko pozicioniran, na parakselans političkoj agendi Ujedinjenih nacija i to 2012. godine kroz donošenje rezolucije o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti i ono što je jednako važno jeste 2015. godine da su šefovi država svijeta okupljeni na generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija postigli konsenzus da ovaj svijet može biti mnogo bolje mjesto i društvo za sve nas, gdje niko neće biti zaboravljen, ali pod jednim uslovom da se ulaže u zdravlje i univerzalnu zdravstvenu zaštitu, jer to je ulaganje u humani kapital održivog razvoja sa svojih 17 ciljeva. Zdravlje je zastupljeno u samom srcu te agende, međutim ključni podcilj ovog cilja je upravo univerzalna zdravstvena zaštita sa svoja dva prepoznata indikatora za praćenje. Jedan od njih je finansijska zaštita, a drugi je dostupnost zdravstvenim uslugama – objasnila je Brajović.
Brajović je, objašnjavajući glavni razlog ovog koncepta, istakla da je ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite proces koji ima važnu dimenziju, a to je vrijeme.
– Proces traži vrijeme, a isto je važno za ostvarivanje zdravstvene zaštite. O ovome govori globalni izvještaj od decembra 2017. godine, napredak, otklanjanje onog što su barijere i onog što su prepreke za ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite i taj dijapazon prepreka je širok i on se kreće od liste čekanja, vrijeme da se dođe do izabranog ljekara do broja zaposlenih u zdravstvenom sistemu. Ono na šta upućuje globalni izvještaj jeste da u svijetu više od polovine svjetske populacije nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama i ono na šta takođe ovaj globalni izvještaj upućuje jeste da svake godine sto miliona osoba bude gurnuto u ekstremno siromaštvo upravo što su prinuđeni da iz svog džepa plate zdravstvenu zaštitu odnosno lijek. Nivo finansijske zaštite u pedeset tri zemlje Evrope je neujednačen i tu se takođe vidi da se nivo finansijske zaštite dominantno determiniše, nivo privatnih plaćanja domaćinstava kao udio u onoj ukupnoj zdravstvenoj potrošniji je u Crnoj Gori jako visok – ukazala je Brajović.
Govoreći o indikatorima mjera univerzalne zdravstvene zaštite Brajović je kazala da je drugi indikator jednako važan a to je dostupnost zdravstvenim uslugama te da
polovina svjetske populacije nema dostupnost osnovnim zdravstvenim uslugama. Tu postoje determinante i elementi dostupnosti i usluga mora biti kvalitetna i troškovno isplativa i blagovremena.
– Barijere o dostupnosti su raznovrsne. Prilikom globalnog izvještaja smo posmatrali četiri komponente: reproduktivno zdravlje majki i odojčadi, drugi se ticao zaraznih bolesti i koliko su sistemi u zemlji efikasni. Kada je riječ o zaraznoj bolesti i u tom domenu smo sagledali kako funkcionišu ti sistemi i npr. za liječenje tuberkoloze, servisi fokusirani na zbrinjavanje osoba sa HIV i AIDS, a treći veliki korpus se bavio servisima koji pružaju pomoć osobama sa hroničnim oboljenjima tipa hipertenzije te kako se pruža pomoć za oboljele od dijabeta i skrining program za rak materice. Četvrta stvar se bavi pitanjem kapaciteta, koliki je broj bolničkih kapaciteta, kreveta, broj zdravstvenih profesionalaca, dostupnost ljekovima i koliki su kapaciteti zdravstvenih sistema u zemlji koji su pripravni da se odgovori na neku vanrednu situaciju. Ono što je ovaj globalni izvještaj pokazao je nivo dostupnosti u svijetu. Nivo zdravstvenih usluga oscilira i postoje velike razlike nejednakosti. Prosječna vrijednost indeksa kojim smo mjerili dostupnost je 64 jedinice.
Crna Gora je na nivou na kojem postoji dosta prostora za unapređenje zdravstvene zaštite. Činjenica je da treba obezbijediti više sredstava i resursa i da se ulaže više, jače i bolje u zdravlje građanina. Međutim jednako važna činjenica je da se svaka zemlja potrudi da obezbjedi model pružanja zdravstvenih servisa koji će omogućiti bolju i veću vrijednost za jedan uloženi euro, odnosno, neophodno je tražiti modalitete kako bi se omogućilo da ta sredstva koja su uložena u zdravstveni sistem budu trošena na jedan efikasan i jedan racionalan način – kazala je Brajović.
Podsjećajući da je ova godina važna jer proslavlja 40 godina od usvajanja deklaracije koja je promovisala koncept Zdravlje za sve, Brajović je istakla, da je taj koncept promovisan kroz primarnu zdravstvenu zaštitu koja je temelj i okosnica održivog zdravstvenoig sistema.
Na kraju izlaganja je kazala da je zdravlje pravo svih nas te da je suština univerzalne zaštite jednakost. Međutim, da bismo ostvarili ovo pravo i približili ovu vrijednost svakom građaninu u bilo kom društvu i sistemu kao nešto što je rezultat ukupnog razvoja društva neophodno je mnogo više od izdvajanja novca.
Add comment