– Neophodno je ulagati u ostale sektorske politike koji moraju biti u funkciji zdravlja. Mobilisani oko zdravlja moraju da funkcionišu i postoje u funkciji svakog građanina zato što mi dobro znamo da sektorska politika kao što je obrazovanje, sektorska politika kao što su javne finansije – da se smanji dostupnost pušenju, kao što je sektorska politika bezbjednost u saobraćaju – vidimo koliko se u Crnoj Gori gine na drimovima može puno da doprinese. Znači samo u toj nekoj sinergiji različitih sektorskih politika možemo zdravlje da unaprijedimo i da bude jedan pravi kapacitet svakog građanina i ukupnog društva.
Ulažeći u zdravstveni sistem, promovišući multisektorsku saradnju mi zapravo ulažemo u ostvarivanje Univerzalne zdravstvene zaštite, ulažemo u zdravlje za sve, odnosno, u bolju budućnost za sve – zaključila je Brajović.
Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje dr Miro Knežević, prezentovao je imunizacioni program koji ima Crna Gora. On je naveo da je do 2014. godine u našoj zemlji bio izuzetno visok obuhvat vakcinacije, kada je počela antivakcinalna kampanja, zahvaljujući kojoj se od tada pa do prošle godine bilježi smanjivanje broja vakcinisane djece.
– Pad obuhvata MMR vakcinom u Crnoj Gori je 2016. godine bio najniži u istoriji imunizacije i iznosio je 46,58 procenata. Stoga je Ministarstvo zdravlja preduzelo niz konkretnih koraka kako bismo preduprijedili fatalne posljedice sa kojim se susreće cijela Evropa. Organizovali smo jaku medijsku kampanju, intezivirali smo razgovore sa roditeljima i u saradnji sa Institutom za javno zdravlje i domovima zdravlja, organizovali vanredne vakcinacije, pa je tako od avgusta prošle godine do sada, na teritoriji Crne Gore obuhvat vakcinacije MMR vakcinom povećan na 78,98% -.
Dr Knežević je podsjetio da je, u cilju edukacije i stručne i laičke javnosti, Ministarstvo zdravlja organizovalo niz skupova o imunizaciji.
– U oktobru 2017. godine u organizaciji Ministarstva zdravlja i SZO održan je Regionalni sastanak o imunizacijama na kojem su učestvovale 53 zemlje sa oko 180 stručnjaka. Pored toga, Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje, Dom zdravlja Podgorica, kao i ostali Domovi zdravlja, su organizovali veliki broj tribina sa pedijatrima i roditeljima kao i veliki broj javnih i medijskih nastupa. Uspješno je sprovedena i medijska kampanja Ne damo djecu bolestima, u okviru koje je snimljen promotivni spot o značaju vakcinacije, a koji se prikazivao u svim elektronskim medijima. U februaru 2018. godine u organizaciji Ministarstva zdravlja i Kancelarije SZO u Crnoj Gori organizovan je i ministarski sastanak zemalja Jugoistočne Evrope. Pored Crne Gore Regionalnoj konferenciji su prisustvovali i ministri zdravlja Malte, Makedonije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Albanije i Rumunije, kao i visoki predstavnici zdravstvenih sistema Srbije, Hrvatske, Izraela i Bugarske. Skup je bio prilika da se sagleda učinjeni progres u oblasti imunizacije u Evropi i govori o izazovima i problemima sa kojima se suočava svaka od zemalja kada je u pitanju podizanje i održavanje stepena vakcinacije na željenom nivou.
S obzirom da se danas region suočava sa pojavom i epidemijom zaraznih bolesti, koje su praktično decenijama bile iskorijenjene, važno je da se i sa ovog mjesta pošalju jasne poruke i apel roditeljima da vakcinišitu svoju djecu, kako bi im stvorili preduslove za njihovu zdravu i srećnu budućnost – rekao je dr Knežević.
Dr Milica Stanišić iz Instituta za javno zdravlje podsjetila je da je 2010. godine Ministarstvo zdravlja imenovalo međununarodnu komisiju raka čiji je zadatak bio da izradi i implementira nacionalni program za kontrolu raka. U sklopu ovog programa su skrininzi raka debelog crijeva, dojke i raka grlića materice. Prvi skrining je bio za rak debelog crijeva. Skrining test, prema njenim riječima, koji se koristi u ovom program je imuno hemijski test skrining programa za otkrivanje akutnog krvarenja. Na osnovu tog nalaza rade se ostali nalazi od dijagnostike do terapije.
– Ciljna grupa za skrining raka debelog crijeva su oba pola od 50 do 74 godine koji su u prosječnom riziku da obole od raka debelog crijeva. To su asimptomatične osobe na izgled zdrave, ali iz te populacije pokušavamo da izdvojimo one koji imaju početak bolesti da bi se što bolje liječili, da bi spriječili smrtnost. Ciklus za povaj skrining programa je dvije godine i počeo je prvog juna 2013. godine u četrnaest opština za osobe od 60 do 64 godine, a već naredne godine se počeo sprovoditi na čitavoj teritoriji Crne Gore. U toku je peta godina ovog skrining programa. Da bi smo procijenili uticaj i uspješnost skrining programa potrebno je mnogo više rundi nego što je do sad odrađeno da bi vidjeli da li dolazi do smanjenja i incidencije i mortaliteta raka debelog crijeva i to je ono čemu težimo tako da se za sada prate rani indikatori uticaja prije svega onih koji se odnose na proces. Pošto je ciklus na dvije godine imamo ljude koji su uključeni po prvi put prema uzrastu, ali pošto se pet godina primjenjuje uključujemo ljude koji se drugi put odrađuju. Što češće to rade, češće se odazivaju i program funkcioniše kako treba – kazala je dr Stanišić ističući da je odaziv na nivou, odnosno, da je poželjna vrijednost premašena.
Add comment