Ukazujući na značaj izrade registra šećerne bolesti, dr Dragan Likić, predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore, učestvovao je u svojstvu predavača na Šestoj Medikalovoj konferenciji u Budvi. Fizička neaktivnost, gojaznost, povišen holesterol, arterijska hipertenzija, zloupotreba duvana i alkohola, zagađenje životne sredine, upozorio je on, korijen su nastanka kardiovaskularne bolesti, karcinoma i dijabetesa.
Ističući da registri predstavljaju pouzdan alat za unapređenje zdravstvene zaštite i zdravlja građana, te da uspješnost zdravstvene zaštite zavisi od društveno-ekonomskog stanja i stepena edukovanosti, dr Dragan Likić, sa Instituta za javno zdravlje, naveo je da taj okvir određuje rezultate u organizaciji i prevenciji, skriningu, terapiji i rehabilitaciji u sistemu zaštite zdravlja.
Vođenje Registra šećerne bolesti započeto je kod nas 2013. − Medicinska dokumentacija predstavlja izvor podataka za Registar u analizi: zastupljenosti, prevencije i liječenja šećerne bolesti. S jedne strane, Registar je jedan od alata koji omogućava mjerljivost efikasnosti prevencije i liječenja, a s druge strane, podaci selektovani u Registru predstavljaju polazne osnove za dalje istraživanje i pronalaženje novih saznanja utemeljenih na dokazima. Medicina zasnovana na dokazima je srž razvoja medicinske nauke, ali i mjerljivosti uspješnosti unapređenja zdravstvene zaštite i zdravlja građana – kaže dr Likić.
Govoreći o šećernoj bolesti kao metaboličkom poremećaju, dijagnozi i klasifikaciji, dr Likić je naveo i faktore rizika kao što su fizička neaktivnost, gojaznost, povišen holesterol, arterijska hipertenzija, zloupotreba duvana i alkohola, zagađenje životne sredine, koji su korijen nastanka kardiovaskularne bolesti, karcinoma i dijabetesa. U posljednjih 6,5 hiljada godina, naveo je on, došlo je do tranzicije zastupljenosti bolesti. Hronične nezarazne bolesti su potisnule zarazne bolesti i bolesti nastale usljed gladi. Šećerna bolest prepoznata je i opisana prije više od 2,5 hiljade godina. Hronične nezarazne bolesti predstavljaju izazov 21. vijeka. Na ozbiljnost situacije u vezi sa šećernom bolešću ukazuje podatak da je u Evropi među umrlim starosti 30-69 godina 3/4 osoba umrlo zbog neke hronične nezarazne bolesti, a među umrlim od šećerne bolesti čak polovina umrlih bila je mlađa od 60 godina.
Dajući prikaz obrađenih podataka Registra o šećernoj bolesti, dr Likić je naveo da Crna Gora spada u prvih 5 zemalja u Evropi po broju oboljelih. Ovo je karakteristično bolest odraslih i u toj populaciji dominantan je dijabetes tipa 2. Prevalenca je 2013. iznosila 10,5%. Prevalenca u populaciji mladih bila je do 0,2%. Od 2013. do sad, prijavljeno je preko 27 hiljada oboljelih osoba, među kojima 98% čine odrasle osobe, a 91% ovih osoba oboljelo je od dijabetesa tipa 2. Prisutne faktore rizika imalo je 74% odraslih oboljelih od dijabetesa tipa 2, a 9% već je imalo teže komplikacije bolesti. Za dvije godine (2013-2014.) u Crnoj Gori umrlo je oko 12 hiljada osoba. Preko 1/5 umrlih imala je dijabetes tokom života.
Obrazac ponašanja, navike i okolnosti koji doprinose šećernoj bolesti, upozorio je dr Likić, dugotrajni su i teško je uticati na njih. Pretjerano sjedenje, fizička neaktivnost i neadekvatna ishrana doprinose otvaranju vrata za razvoj ove bolesti. Jedna generacija, kaže on, odgovara za zdravlje tri generacije na način što utiče na razvoj nasljedne predispozicije za dijabetes tipa 2.
Anita Đurović
Add comment