Rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja globalni javnozdravstveni problem. Bakterije otporne na antibiotike ne poznaju granice, niti po bilo čemu razlikuju ljude. Zahvaljujući intenzivnom i brzom saobraćaju mogu lako da se prenose i raznose širom svijeta. Duboko svjesni te činjenice, stručnjaci u cijelom svijetu apeluju da se problem otpornosti bakterija na antibiotike shvati dovoljno ozbiljno i da se i stručna i laička javnost širom svijeta uključi u njegovo rješavanje. Ne zaboravimo da je svako od nas pojedinačno potencijalna žrtva bakterija otpornih na antibiotike. Rezultat rezistencije na antibiotike je pojava infekcija uzrokovanih bakterijama istovremeno otpornim na više antibiotika. Ovakve infekcije su povezane sa većom smrtnošću i dužim poboljevanjem pacijenata. Bez efikasnih antibiotika moderni medicinski tretmani, kao što su operacije, hemoterapija karcinoma, transplantacija, intenzivna njega nisu mogući.
Problem je utoliko veći što je mala mogućnost da se dođe do nekih novih antibiotika koji bi na bakterije djelovali na novi način. U posljednjih 25 godina nije otkriven nijedan novi antibiotik. Postoje modifikovani „stari”, bakterijama poznati antibiotici, koji za bakterije, pokazalo se, ne predstavljaju veliki izazov, tj. one relativno lako izlaze na kraj i brzo dolaze do načina kako da izbjegnu dejstvo takvih antibiotika. Strategija pronalaženja novih, moćnijih antibiotika, očigledno nije dovoljno uspješna, pa je neophodno osmisliti drugu.
Kako bez novih antibiotika savladati bakterije?
Ovo je pravo pitanje za 18.novembar koji je od Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti proglašen Evropskim danom svjesnosti o antibioticima.
Rješenje je u mudrom korišćenju antibiotika!
Ono što se pouzdano zna je da su bakterije utoliko otpornije na antibiotike što se antibiotici više koriste.
Moramo biti svjesni da nepotrebna upotreba antibiotika ne donosi nikakvo dobro, ali nanosi štetu i pojedincu i zajednici. Svaki antibiotik ima svoje štetno dejstvo koje se zanemaraju kada postoji opravdan razlog za njegovu upotrebu, tj. kada je veća korist od štete. Ako se antibiotik koristi kada nije potreban (na pr. virusne infekcije), direktno škodi organizmu. Upotreba antibiotika daje priliku i onim „dobrim” bakterijama koje žive u i na ljudskom tijelu da se „upoznaju” sa antibiotikom i razviju mehanizme otpornosti na antibiotik. Kasnije, u susretu sa „lošim” (onima koje izazivaju oboljenje) bakterijama, „dobre” bakterije im „predaju” informaciju kako da postanu otporne na antibiotike.
Sposobnost saradnje među bakterijama je, na našu žalost, veoma razvijena. Možda je pravi način da pobjedimo bakterije da počnemo učiti od njih, tj. da udružimo snage, da sarađujemo: ljekari i pacijenti.
U borbi protiv razvoja otpornosti bakterija na antibiotike svako može da da značajan doprinos, već samim tim što neće uzimati antibiotike „na svoju ruku”, nego isključivo po preporuci ljekara. Antibiotici su lijekovi za liječenje infekcija uzrioko-vanih bakterijama (tuberkuloza, sepsa, upala pluća itd.). Antibiotik treba uzimati onako i onoliko dugo kako i koliko je to ljekar odredio, bez obzira što se već nekoliko dana po započinjanju terapije osjećate bolje. Virusne infekcije se ne mogu liječiti antibioticima, a 9 od 10 upala ždrijela su uzrokovane virusima.
Vratimo antibioticima moć, da bi mogli da nam pomognu, kada nam budu potrebni!!!
PR služba Ministarstva zdravlja
Add comment