Prevencija je zdrav razum i ulaganje u zdravlje, društvo i budućnost
Doc. dr Snežana Barjaktarović Labović
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Higijena je nauka o zdravlju! Higijena nije samo nauka – ona je način razmišljanja.
Iako se danas terminološki često poistovjećuje sa zdravstvenom ekologijom, higijena kao grana medicine ima šire značenje. Ona je temelj preventivne medicine. A tamo gdje je preventivna medicina dobro postavljena – klinička medicina ima čvrst oslonac. Naš cilj je jasan: da higijenu, kao temelj javnog zdravlja, vratimo tamo gdje pripada – među ljude, u škole, u domove, u svakodnevicu.
Još je Hipokrat razumio: “Kada bismo svakome dali pravu količinu hrane i vježbanja – ni premalo ni previše – našli bismo najsigurniji put do zdravlja.”
I danas, više nego ikad, ostaje istina da je bolje spriječiti nego liječiti. Nažalost, do dana današnjeg nismo u stanju da shvatimo i prihvatimo da je mnogo bolje da spriječimo nego da liječimo.
Henri de Brekton: — Gram prevencije vrijedi kao kilogram liječenja. (1240)
Zašto nam je prevencija ključna? Zato što od nje imamo mnogobrojne koristi. Ona stvara uslove da do bolesti uopšte ne dođe. Zadatak prevencije je da spriječi nastanak bolesti i da, ako ona nastane, svojim djelovanjem spriječi komplikacije. Sve to opet čini veliku dobrobit za našu ljudsku vrstu, za naše zdravlje i kvalitet života. Ono što danas znamo, a slabo primjenjujemo, jeste da je prevencija sasvim sigurna i vrlo dobra investicija u zdravlje i budućnost.
Prevencija se može sprovoditi na svim nivoima i u raznim sredinama, pa je njen učinak značajan kako u okviru školske higijene, tako i u suzbijanja hroničnih nezaraznih bolesti i sl. Stručne analize pokazuju značajan učinak prevencije u smanjenju stope mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti, što podrazumeva i primenu preventivnih programa i planiranje mjera njihovog sprovođenja.
Uvođenje poreza na zaslađena pića, npr., dovelo je do toga da je u Meksiku došlo do smanjenja njihove konzumacije za 12%, što na nivou incidence nezaraznih bolesti izazvanih njihovom prekomjernom upotrebom u ovoj zemlji i troškova liječenja predstavlja veliki rezultat. Smanjenje unosa trans-masti u Velikoj Britaniji i Danskoj regulisano je zakonski. U tom smislu je značajna i promocija mediteranskog načina ishrane u Italiji, gdje je došlo do smanjenja učestalosti obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti od 10%. U Australiji je fluorisanje vode dovelo do toga da se za 30 % smanji stopa karijesa, što je fenomenalan rezultat. Ove zemlje imaju takav rezultat da je došlo do značajne promjene incidenci od hroničnih nezaraznih bolesti, a o tome su prezentovani dokazani rezultati kroz velika populaciona istraživanja.
Kod nas se polako stvaraju uslovi i budi svijest o prevenciji, pa su donosioci odluka na dobrom putu da te stvari uspostave. Sa nekom novom energijom, revitalizacijom i uključivanjem ljudi čiji kapaciteti možda u nekom prethodnom periodu nisu prepoznati ovo je moguće zajednički promijeniti.
Još jednu važnu stvar predstavlja promocija fizičke aktivnosti. Ona je svrstana u prvih deset faktora rizika za hronične nezarazne bolesti. Promovisanje fizičke aktivnosti, uključujući ulaganje u biciklističku infrastrukturu i planiranje prostora pogodnih za kretanje, od ključnog je značaja za prevenciju hroničnih bolesti.. Posjećanja radi, po definiciji, svaki pokret tijela nastao kontrakcijom muskulature koji troši energiju veću od energije potrebne za održavanje bazalnog metabolizma smatra se fizičkom aktivnošću. Sve je to jako važno.
Fizička aktivnost je lijek, a fizička neaktivnost je vrlo ozbiljan faktor rizika. Svaki korak je važan, svaki obrtaj pedale je važan, svaki zamah tokom plivanja je važan.
U svijetu se preduzima jako puno mjera u cilju sprovođenja prevencije. Podaci iz Australije pokazuje da je vakcinacijom protiv HPV virusa došlo do toga da je smanjena učestalost infekcija u populaciji mladih žena za čak 77 %. Kada je riječ o kontroli duvanskog dima Irska, kao prva zemlja koja je 2003. uvela potpunu zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, zabilježila je pad hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti za 10%.
Djeca su populacija koja treba da bude primarna u vezi sa svim budućim ciljevima u oblasti javnog zdravstva. Kada su u Francuskoj i Japanu revidirani školski obroci, i od kada se kontinuirano sprovodi edukacija i roditelja i djece u smislu sprovođenja principa pravilne ishrane, u Francuskoj se za 18 %, a u Japanu za 20 %, smanjila učestalost gojaznosti. Naravno, slični rezultati se postižu i u okviru komunalne higijene.
Važnu preventivnu mjeru predstavlja pravilna higijena ruku. Svako od nas mora jako da vodi računa o higijeni ruku, a naročito zdravstveni radnici i oni koji rade sa hranom. To je preventivna mjera koja je najjeftinija i najefikasnija u sprečavanju širenja apsolutno svih zaraznih bolesti: i onih koje se prenose hranom i onih koje se šire po bolnicama, i crijevnih i respiratornih itd.
- godine Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je inicijativu Operi ruke, spasi život. Ovo se odnosi prije svega na bolničku sredinu, o čemu najbolje govore rezultati praćenja efekata ove globalne akcije. Dokazano je u školama i u avionskom saobraćaju da poboljšanje higijene ruku daje značajne preventivne efekte. Ovo je sjajna preventivna mjera koja, kao i hodanje, veoma malo košta.
Mi u ovom trenutku nemamo mogućnost da prezentujemo parametre kao što su uradile razvijenije zemlje, ali Institut za javno zdravlje godinama radi i trudi se. Svaki centar u okviru Instituta sprovodi veliki broj aktivnosti, počev od promocije pravilne ishrane, prevencije gojaznosti, preko bezbjednosti hrane u prevenciji bolesti koje se prenose hranom, ali i svih zaraznih bolesti. U IJZ-u se vrše istraživanja o učinku edukacije u zdravstvenim ustanovama, u školama, o značaju higijene, o pravilnom upravljanju otpadom. U planu je još dosta toga, a redovno se sprovodi skrining program i pozivima na vakcinacije povećati obuhvat. Pokušavamo kroz razne događaje kojima obilježavamo značajne datume u Kalendaru javnog zdravlja da ukažemo na znaaj prevencije u dobrom zdravlju i kvalitetu života.
Prevencija danas znači zdravlje sjutra. Prevencijom se štedi jer se procjenjuje da će svaki dolar uložen u preventivne mjere protiv hroničnih nezaraznih bolesti u zemljama sa niskim i nižim srednjim dohotkom do 2030. generisati najmanje 7 dolara u povećanom ekonomskom razvoju ili smanjenim troškovima zdravstvene zaštite.
Svaka kalorija je važna, svaki korak je važan, svaka kap vode je važna u smislu racionalne potrošnje. Svaki gutljaj vode važan je u smislu dobre hidracije.
Moto Instituta za javno zdravlje: Zdravlje kao prioritet! Nauka kao osnova! Prevencija kao ključ!
