[heading size=”8”]Svjetski dan zdravlja, koji se tradicionalno obilježava 7. aprila, bio je povod da se i u podgoričkom hotelu Premijer organizuje okrugli sto na kom je raspravljano o najvažnijim pitanjima ovogodišnje teme – Rezistencija na antimikrobne lijekove. Inicijatori ovog okupljanja bili su Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Svjetska zdravstvena organizacija[/heading] Skup koji je održan na Svjetski dan zdravlja, a koji je imao za cilj podizanje svijesti o značaju javnozdravstvenog problema kom je ove godine posvećena posebna pažnja – rastućoj rezistenciji antimikrobnih lijekova – svečano je otvorio doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja Crne Gore. Ocjenjujući da je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja s punim opravdanjem posvećen problemu otpornosti bakterija na antibiotike, te da je situacija u toj oblasti alarmantna, ministar Radunović je ukazao na efektivnost sistema namjenjenog kontroli rezistencije, koji se trenutno sprovodi u zemljama Evropske unije.
– Međunarodne studije su pokazale da polovina svih antibiotskih terapija datih pacijentima u bolnicama može biti pogrešna, a to znači da je antibiotik dat nepotrebno, da nije na vrijeme dat kritičnom pacijentu, da je dat antibiotik koji nije djelotvoran protiv izolovane bakterije, da je dat u suviše maloj ili previše velikoj dozi, da je davan suviše kratko ili nepotrebno dugo – objasnio je između ostalog dr Radunović. Najvećim dijelom posljedica zloupotrebe ili nepravilne upotrebe ovih lijekova, rezistencija lijekova došla je do tačke proboja krajnje linije odbrane, tj. trenutno najnaprednijih antibiotika karbapenema. Pojava takvih superbakterija, te realna mogućnost gubitka ovog moćnog resursa, predstavljaju opasnost za povratak u preantibiotsku eru. Ozbiljno sagledavanje problema, dosljedna primjena protokola liječenja od strane ljekara, izbjegavanje samoinicijativnog uzimanja antibiotika i donošenje pozitivnih zakona, preporuke su za prevazilaženje problema koje je ministar Radunović ovom prilikom istakao. – Ministarstvo zdravlja će zajedno sa javnozdravstvenim institucijama: Institutom za javno zdravlje, domovima zdravlja, Kliničkim centrom Crne Gore, uložiti napore na edukaciji opšte populacije o štetnosti nepravilnog korišćenja antibiotika, na uvođenju monitoringa nad rezistencijom bakterija na antibiotike u bolnicama, na pravljenju i spro-vođenju protokola za liječenje antibioticima, kao i na dosljednom sprovođenju pozitivnih zakonskih propisa – istakao je on na kraju.
Na prvoj Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, 1948. godine, donijeta je odluka da se uvede Svjetski dan zdravlja kako bi se obilježio datum osnivanja SZO. Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila, ali je tematski posvećen različitim globalnim javnozdravstvenim problemima.
(Svjetski dan zdravlja, najava za medije, Kancelarija SZO-a u Crnoj Gori)
Podsjećajući na slogan Svjetskog dana zdravlja 2011, koji glasi Bez akcije danas, nema lijeka sjutra, i temu o kojoj se raspravlja: problem antimikrobne rezistencije sa fokusom na prevenciju i kontrolu infekcija u bolnicama, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, ukazala je na podatke SZO-a koji govore da zbog ovog problema u zemljama Evropske unije godišnje umre oko 25.000 osoba, da se broj dana bolničkog liječenja godišnje poveća za 2.5 miliona, a troškovi liječenja iznose oko 1.5 miliona evra. Ona je dalje navela 6 osnovnih razloga zbog kojih problem rezistencije na antimikrobne lijekove dobija tako veliki značaj:
animikrobna rezistencija je uzrok smrti, ona predstavlja ozbiljnu prepreku za kontrolu zaraznih bolesti, prijeti da vrati društvo u eru prije pronalaska antibiotika, da se troškovi liječenja povećaju, da ugrozi domete savremene medicine, kao i da zbog vanredne mobilnosti i intenzivnog razvoja globalne trgovine i saobraćaja ugrozi globalnu zdravstvenu sigurnost. Decenijska tradicija neselektivne primjene ove vrste lijekova u humanoj medicini, veterini, poljoprivredi i proizvodnji hrane životinjskog porijekla, kao i prilično sumorni izgledi za obezbjeđivanje efikasne antimikrobne terapije u budućnosti i prijetnja povratkom u preantibiotsku eru, kako je navela predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije, obavezuju na stimulisanje farmaceutske struke za pronalaženje novih vrsta lijekova, predan rad na očuvanju djelotvornosti postojećih antimikrobnih lijekova i kontrolu bolničkih infekcija. Taj složeni proces kontrole i prevencije, preporuka je SZO-a, mora biti sproveden kao interdisciplinaran i posebno usmjeren na angažovanje zdravstvenih radnika, kreatora zdravstvene politike, predstavnika farmaceutske industrije, sektora proizvodnje hrane životinjskog porijekla, političara ali i ukupne javnosti. Mina Brajović je ovom prilikom navela osnovne preporuke za borbu protiv rezistencije koje će biti sadržane u Regionalnom akcionom planu Svjetske zdravstvene organizacije, čije je usvajanje planirano za septembar 2011.
PROBLEM ANTIMIKROBNE REZISTENCIJE U PRIZMI RAZLIČITIH STANOVIŠTA
Primjena antibiotika u oblasti primarne zdravstvene zaštite, u veterinarstvu, mogućnost njihove kupovine, kontrola bolničkih infekcija, uporedno stanje rezistentnosti ove vrste lijekova u Crnoj Gori i svijetu, signifikantnost ponašanja pojedinih bakterijskih sojeva, razmatranje trendova koji će se pojaviti u budućnosti i brojne druge raznovrsne teme nametnule su se za razmatranje tokom radioničkog dijela naučnog skupa posvećanog obilježavanju Svjetskog dana zdravlja u Podgorici. Riječ je o konstruktivnom sastanku na kom su predstavnici različitih zdravstvenih sektora ukazali na podatke iz svog iskustva, razmišljanja i preporuke za dalju borbu u preveniranju veoma opasnih posljedica nefunkcionalnosti antibiotika. Na veoma loše trendove ove pojave koji se trenutno registruju u svijetu, ukazala je prof. dr Gordana Mijović, predstavnica Instituta za javno zdravlje zadužena za oblast antimikrobne rezistencije. Pored ostalog, ona je navela da u Crnoj Gori trenutno ne postoji sistem kontrole ove opasne pojave, te da loši parametri stanja koje se u ovom segmentu očitavaju u zemljama okruženja posredno ukazuju i na postojanje problema u našem zdravstvu. Dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja u Podgorici, ukazao je na iskustvo iz prakse primjene antibiotika u segmentu primarne zdravstvene zaštite. O kontroli i značaju bolničkih infekcija veoma obuhvatno govorila je dr Vesna Beatović, predstavnica Instituta za javno zdravlje. Inače, bolničke infekcije, kao veoma osjetljiva oblast za koju do danas nije pronađeno eikasno sredstvo potpune sanacije, tema su na koju je u okviru teme suzbijanja rezistentnosti lijekova fokusirana posebna pažnja Svjetske zdravstvene organizacije. Svakako da veoma značajan parametar kontrole navednog problema predstavlja nadzor dostupnosti antibiotika u slobodnoj kupovini. Dr Majda Šahman-Zaimović, zamjenica direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva, opisala je ovaj aspekt i prezentovala stepen potrošnje antibiotika u okviru populacije. Tim povodom nametnula se i tema neselektivne upotrebe lijekova. U završnom dijelu Radionice posjetioci su imali priliku da čuju kakvi su uticaji upotrebe antibiotika u veterinarstvu. Dragana Grbić-Sekulović, predstavnica Veterinarske uprave Crne Gore, prikazala je stanje u toj oblasti.
Osnovne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije zemljama članicama, koje će u cilju eikasnije borbe protiv rezistencije biti sublimirane u Regionalnom akcionom planu su:
-Promocija nacionalne koordinacije i usvajanje nacionalnog plana za borbu protiv antimikrobne rezistencije -Unapređenje nadzora antimikrobne rezistencije
-Promocija racinalne upotrebe antibiotika u svim sektorima, uključujući i praćenje njihovog korišćenja
-Strogo poštovanje mjera prevencije (higijene) i kontrole infekcija u bolnicama -Unapređenje nadzora, prevencije i kontrole antibiotske rezistencije u lancu ishrane -Ulaganje u istraživanja i proizvodnju novih lijekova
-Podizanje svijesti o upotrebi antibiotika i riziku koji sa sobom nosi rezistencija.
Upoređenjem navedenih raznovrsnih aspekata sagledavanja problema, jasno se ističe nekoliko veoma važnih poruka. Ona koja u najvećoj mjeri upućuje na angažovanje jeste opasnost od gubitka antibiotika – dragocjene tekovine medicine 20-og vijeka.
Add comment