Težimo nuli

[heading]Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježen u Podgorici[/heading]

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se svake godine 1-og decembra i podsjeća na nužnost da se svi građani svijeta moraju boriti protiv ove epidemije, i to svakog dana u godini. Ovaj datum podsjeća na obavezu da pružimo podršku onima koji žive sa HlV-om i da imamo razumijevanja za njih. Ovogodišnji dan borbe protiv AIDS-a, obilježava se pod sloganom „Težimo nuli. Nula novih infekcija. Nula diskriminacije. Nula smrtnosti od AIDS-a”. Kampanja nosi slogan koji objedinjuje smjele, zahtjevne, ali i neophodne ciljeve koje treba ostvariti u narednom periodu.

U ovom globalnom projektu, učešća je uzelo i crnogorsko zdravstvo, priredivši niz manifestacija inspirisanih navedenim motom. Pored pomoćnika ministra zdravlja dr Mensuda Grbovića, o načinima borbe protiv HIV/AIDS-a govorili su i dr Alma Čičić, šefica Odsjeka za polno prenosive infekcije, dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije, i Mišo Pejković, direktor CAZAS-a.

Na samom početku prisutnima se obratio pomoćnik ministra zdravlja dr Mensud Grbović koji je istakao da su prije 10 godina, u Ujedinjenim nacijama, ujedinjeni državnici svih zemalja donijeli odluku da se pokrene globalna borba protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije i da se osnuje fond koji će tu borbu i finansijski da podrži. Drugu godinu zaredom od po­četka epidemije HIV-a bilježimo usporavanje širenja infekcije i smanjenje smrtnosti. Podsjećajući na ovogodišnju devizu za dan borbe protiv AIDS-a dr Grbović je objasnio da ona pokazuje želju i težnju da živimo u svijetu u kome nema HIV/AIDS-a i diskriminacije. Ono što posebno ističe jeste da izvještaji iz svijeta za 2012. godinu pokazuju da dolazi do usporavanja epidemije, da je sve više onih koji su pod terapijom, a da se bilježi i veća posvećenost borbi protiv diskriminacije. Sve to nam daje pravo da vjerujemo i da se nadamo, ali nas i obavezuje da nastavimo sa još većom upornošću i posvećenošću, rekao je on.

U Crnoj Gori je ostvaren jedan cilj, a to je nizak nivo epidemije u zemljama – na nivou 0,01 procenat. Od početka pojave epidemije HIV-a, preuzimane su adekvatne mjere u postojećim uslovima. Naša je obaveza da se borimo protiv diskriminacije, kazao je dr Grbović, kao i da se univerzalna ljudska prava ne smiju dovoditi u pitanje. Obaveza svakog od nas jeste da ih štiti. Prva strategija Crne Gore za borbu protiv ove globalne epidemije dizajnirana je kao petogodišnji opus za razvoj i implementaciju, monitoring i evaluaciju HIV/AIDS programa.

Dr Mensud Grbović je ukazao da je Nacionalna strategija za borbu protiv HIV/AIDS-a, kao program za period 2005-2009. god., dala dobru podlogu za prevenciju HIV-a, sa posebnim fokusom na populaciju u najvećem riziku u pogledu krvi, te je unaprijedila dijagnozu i liječenje osoba koje žive sa HIV-om. Nova nacionalna strategija za borbu protiv HIV/AIDS-a u Crnoj Gori za period 2010. do 2014. godine razvijena je na poseban način, sa ključnim učesnicima iz vladinog i nevladinog sektora, kazao je on. Izrađen je i veliki broj nacionalnih vodiča i protokola i prevenciju HIV-a i liječenje AIDS-a. Ključne ciljne grupe dobile su informacije o prevenciji, poseban materijal i usluge liječenja, izgrađeni su kapaciteti zdravstvenih radnika, osoblja u zatvorima, vladinih i nevladinih organizacija, a osnaženi su i kapaciteti u vladinim institucijama u oblasti monitoringa i evaluacije.

Dr Alma Čičić, spec. epidemiolog, šefica Odsjeka za polno prenosive infekcije, fokal point za HIV/AIDS, zadužena za vođenje nacionalnog registra za HIV/AIDS, upozorila je na činjenicu da je prvi oboljeli registrovan 1989. godine. Od tada do danas registrovano je ukupno 140 osoba inficiranih HIV-om, a znatno veći broj registrovanih čine muškarci. Prema podacima iz Registra, u Crnoj Gori živi oko 140 osoba sa HlV-om, pa prevalencija iznosi nešto ispod 0,02 posto, što čini jednu od najnižih u svijetu. Stopa testiranja u našoj zemlji je niska, ali ona iz godine u godinu pokazuje tendenciju porasta. Ukazujući na činjenicu da je testiranje znatno unaprijeđeno otvaranjem mreže savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo testiranje, gdje je testirano više od 3.000 osoba, istakla je da se ono još uvijek ipak ne obavlja na zadovoljavajućem nivou.

Podaci koje je iznijela pokazuju da je u 2012. godini u Crnoj Gori registrovano 12 slučajeva HIV/AIDS-a, od toga 5 slučajeva asimptomatske infekcije HlV-om i 7 slučajeva AIDS-a, a sve registrovane osobe su muškog pola. Čak 90 posto inficiranih otkriveno je u dobi između 15 i 49 godina, a vodeći način prenosa je seksualni kontakt. Poznato je da je transfer ovog virusa moguć još i putem transfuzije, kao i putem intravenskog korišćenja droga. Dr Čičić je predočila da se transmisija sa majke na dijete događa vrlo rijetko, samo u 2 posto slučajeva, a u 8 posto način transmisije je nepoznat. U primorskom regionu ima najviše registrovanih, 43 procenta, u našem glavnom gradu prijavljeno je 37 posto ovih pacije­nata, a u posljednje vrijeme HIV infekcija se više otkriva u fazi asimptomatske bolesti, što je napredak u odnosu na dijag-nostikovanje bolesti u AIDS stadijumu.

Raspoloživi podaci pokazuju da je od početka epidemije do danas u Crnoj Gori registro­vano 140 osoba inficiranih HlV-om, od toga 74 osobe obojele od AIDS-a i 66 HIV pozitivnih. Umrlih od AIDS-a je 36. Tokom 2012. godine registrovano je 12 novih slučajeva, od toga 5 HIV pozitivnih i 7 inficiranih AIDS. Jedna osoba je umrla a svi ovi slučajevi sumuškog pola.

Dr Boban Mugoša je upozorio da kod nas i dalje postoji veliki nivo diskriminacije, i to se mora promijeniti. On je naveo da ni testiranje nije na najboljem nivou, što govori da smo imali 7 slučajeva otkrivenih u stadijumu AIDS-a, što znači da naši građani koji su bili u riziku da obole ne dolaze na vrijeme da se testiraju. Ukazujući da porast broja testiranja postoji, da savjetovališta rade, on navodi da se ljudi jednostavno jako teško odlučuju da odu na provjeru prisustva virusa, što predstavlja veliki problem, pa je u tom smislu rano testiranje jako važno jer bi se tako omogućilo da osobe dočekaju duboku starost. Ono što je posebno istakao jeste značaj rada centara za savjetovanje i pomoć seksualnim radnicama, homoseksualcima i intravenskim korisnicima droga, kao i da u tom području postoji veliki pomak. Dr Mugoša posebno ističe značaj koji bi u smislu osvješćivanja o ovoj bolesti mogao da ima udžbenik pod nazivom „Zdravi stilovi života”, koji se bavi seksualnim i mentalnim zdravljem. On će biti namijenjen mladim ljudima, kako bi na vrijeme i kontinuirano dobijali sve potrebne informacije.