„Karcinom pluća je bolest koja je lošeg ishoda za vrlo kratko vrijeme. Duvanski dim je najveći egzogeni faktor za obolijevanje od karcinoma pluća. U duvanskom dimu, koji je sam po sebi toksičan ima oko 4 000 supstanci od čega je 46 izlovano kao kancerogeno i toksično. Prema podacima koje imamo u bolnici Brezovik največi broj oboljelih od karcinoma pluća je starosne dobi od 55-65 godina, a najviše oboljelih ima sa sjevera Crne Gore,“ kazala je dr Reljić.
Dr Reljić je rekla da se prevencijom, odnosto prestankom pušenja može mnogo toga uraditi da ne dođe do karcinoma bronha. „U bolnici Brezovik postoji odjeljenje za liječenje pacijenata oboljelih od karcinoma bronha koje uključuje dnevnu bolnicu i hospitalni dio. Hemoterapija za liječenje ovih pacijenata je po najsavremenijim evropskim dostignućima, i ona se kombinuje sa radioterapijom i siptomatskom terapijom u cilju oslobođenja pacijenata od bola i poboljšanja kvaliteta ostataka njihovih života,“ rekla je dr Reljić.
„Kod pasivnih pušača koji su izloženi duvanskom dimu procenat obolijevanja od karcinoma bronha kreće se od 35-40%,“ istakla je dr Reljić.
Dr sci med. Gordana Globarević-Vukčević održala je predavanje na temu: Opasnosti pušenja u trudnoći ističući da pušenje štetno utiče na cijeli tok trudnoće, a ujedno je i otežavajući faktor da do trudnoće uopšte dođe. „Korist od prestanka pušenja u trudnoći je uvijek velika. Naravno, najbolje je da majka što ranije prestane sa pušenjem, ali i pestanak pušenja nakon 14. nedjelje trudnoće mnogo će uticati na poboljšanje kvaliteta trudnoće i života bebe. Pušenje u trudnoći dovodi do toga da se rađaju djeca sa malom tjelesnom težinom, izaziva prijevremenu trudnoću i veliki je faktor rizika za mrtvorođenost. Zbog prisustva ugljen monoksida iz duvanskog dima plod majke pušača otežano diše. Postoje dokazi da pušenje štetno utiče i na DNK fetusa, pa dolazi do rascjepa usne i nepsa, kongenitalnih anomalije, deformiteta stopala i urođenih srčanih mane kod ploda. Majke koje su pušači u većem su riziku od vanmaterične trudnoće,“ rekla je dr Globarević-Vukčević.
Dr Globarević-Vukčević je kazala da i pasivno pušenje, takođe, na isti način ugrožava zdravlje majke i ploda. Šta (ne) znamo o štetnosti pušenja naziv je predavanja koje je na konferenciji održao dr sci med. Elvir Zvrko u kome je naveo konkretne načine manipulacije duvanske industrije opštom javnošću. „Država Minosota je 1994. godine tužila duvanske kompanije tražeći da se pokriju troškovi liječenja bolesti povezanih sa pušenjem, što je dovelo do presude koja je otkrila dokumente najvećih svjetskih proizvođača duvana. Ti dokumenti sadržali su strategije duvanskih kompanija koje su htjele da se predstave kao društveno odgovorne, kao i koje su bile njihove načine podrivanja konvencija Svjetske zdravstvene organizacije. Prije nekih tridesetak godina čak su iz duvanskih kompanija tvrdili da naučnici još nijesu otkrili štetnost duvana. Međutim, činjenica je da su duvanske kompanije još 60-ih godina jako dobro znali da je veliki broj dokaza koji povezuju duvanski dim sa narušenim zdravljem,“ rekao je dr Zvrko.
„Dokle je spremna da ide duvanska industrija najbolje govori činjenica da su na suđenju 1994. godine sedam predstavnika najačih duvanskih kompanija bili spremni da se zakunu da su ubjeđeni da nikotin ne izaziva zavisnost. Međutim, istina je mnogo drugačija, još 60-ih godina su u duvanskoj industiji znali da su pušači nikotinski zavisnici,“ kazao je dr Zvrko. Rad u savjetovalištima domova zdravlja na promjeni ponašanja pušača predstavila je dr Maja Joksimović. „Od 2010. godine se u savjetovalištima za mlade širom Crne Gore obavlja program prevencije pušenja kao i prevencija konplikacija pušenja. Razlozi za otvaranje savjetovališta za mlade su veliki broj pušača među adolescentima i izloženost mladih i djece pasivnom pušenju. Metodologija rada savjetovališta bazira se na individualnom i grupnom radu. Problemi sa kojima se susreću svi zaposleni u savjetovalištima tiču se slabe motivisanosti mladih za zdravlje, jer oni smatraju da sami mogu prestati sa pušenjem kad god hoće. Mladi ne đele da se obrate savjetovalištima za pomoć jer se plaše identifikovanja. Međutim, savjetovališta su strogo povjerljiva i sve informacije ostaju unutar savjetovališta. Većina djece krije od roditelja da konzumira duvan, što je još jedan problem, jer ne postoji podrška porodice prilikom procesa odvikavanja,“ rekla je dr Joksimović.
Sandra Kavarić
Add comment