90% pacijenata oboljelih od astme ne uzima terapiju u skladu sa propisanim režimom. 25-70% terapijskih dana uzimaju manje od 10% propisane terapije. 84% pacijenata smatra da je njihova astma dobro kontrolisana, što je poseban problem jer oni minimiziraju tegobe i neobjektivno prihvataju svoju dijagnozu.
Primjerena saradljivost smanjuje rizik od smrti od astme za 21%. Kada je u pitanju HOBP, uz dobru saradljivost, godišnja stopa hospitalizacija zbog egzacerbacija smanjena je za 45%.
Ljekar, naravno, sam može značajno da utiče na adherenciju. On, po riječima dr Borovinić Bojović, treba da bude upoznat sa terminom help literacy koji znači do koje je mjere pacijent sposoban da razumije prirodu svoje bolesti, da razumije ljekara i koliko daleko on uopšte može da dosegne sa svim objašnjenjima. Pridržavanje propisanog režima, plana liječenja, vježbi, bilježenje simptoma, nuspojava ljekova, redovne kontrole, što je veći problem kod pacijenata sa astmom, razlog su uspjeha terapije. Razlog neuspjeha može da bude i nepravilna upotreba inhalera. Jednostavnost za upotrebu, dosljedno oslobađanje doze, otpor na vlagu, nesmetan uticaj na okolinu, kompaktnost, uočljivost kontrolnog prozora, njegova prenosivost i sl. neke su od osobina dobro dizajniranog inhalatora. Za ljekare je najvažnije da inhalator obezbjeđuje jednostavno korišćenje lijeka i kontrolu korišćenja terapije.
Anita Đurović
Add comment