Dr Lidija Poček, specijalista pedijatrije
Subspecijalista alergologije i kliničke imunologije
Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore
Masne kisjeline su glavni sastojci masti koje predstavljaju osnovni strukturni materijal svake naše ćelije. Postoje dvije grupe ovih kisjelina – neesencijalne, one koje naš organizam može stvoriti iz postojećih nutrijenata i esencijalne masne kisjeline, koje moraju biti unijete hranom ili u obliku suplemenata. Esencijalne masne kisjeline su na taj način slične vitaminima, sa razlikom da ih trebamo unositi u mnogo većoj količini nego vitamine.
Postoje zasićene i nezasićene masne kisjeline. Zasićene masne kisjeline ne sadrže dvostruki ugljenikov spoj u lancu kisjeline. U njih spadaju palmitinske i stearinske kisjeline. Njihov povećan unos dovodi do gojaznosti i porasta „lošeg“ holesterola čija su posljedica kardiovaskularne bolesti. Nezasićene masne kisjeline sadrže dvostruki ugljenikov spoj, i to ili jedan kada govorimo o mononezasićenim (oleinska kisjelina), ili više dvostrukih spojeva ugljenika, kada govorimo o polinezasićenim kisjelinama (linoleinska kisjelina, α-linoleinska kisjelina ALA, arahidonska AA, eikosapentaenska kisjelina EPA, dokosaheksaenska kisjelina DHA). Podjela tih kisjelina na omega-3-6-9 zavisi od položaja prvog dvostrukog ugljenikovog spoja u lancu. On se nalazi na trećem, šestom ili devetom atomu ugljenika. Različite strukture kisjelina značajno određuju njihove učinke na naše zdravlje. Svaka od omega kisjelina ima drugačije prednosti i potiče iz različitih izvora.
Od najvećeg značaja za ljudsko tijelo su omega-3 i omega-6 kisjeline. Omega-3 kisjeline su α-linoleinska kisjelina ALA, eikosapentaenska kisjelina EPA i dokosaheksaenska kisjelina DHA. U omega-6 masne kisjeline se ubrajaju linoleinska kisjelina LA, arahidonska AA i γ-linolenska GLA.
Naš organizam je sposoban sam stvoriti samo omega-9 masne kiseline. Omega-3 i omega-6 kisjeline je moguće unositi samo u obliku hrane ili suplemenata. Osnovni izvor omega-9 kisjelina je maslinovo ulje, jetra bakalara, uljna repica, kokosovo, sojino i bademovo ulje. Idealan odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina je 4:1, pri čemu ćemo omega-6 kisjeline naći u kukuruzu, sjemenkama suncokreta i grožđa, sjemenkama bundeve i lana, soji ili kikirikiju, orasima, pinjolama. Najveći izvor omega-3 kisjelina je meso ribe, posebno morske, kao što su losos, skuša, tuna, haringa ili sardine, dok su među slatkovodnim pastrmka, šaran, jegulja i som. U druge izvore ovih kisjelina, biljnog porijekla, svrstavamo orahe, lanene, čia sjemenke i biljna ulja – laneno, sojino i repičino ulje.
Kod prirodnih izvora omega-3 kisjelina bitno je istaknuti da konzumacija samo biljnih omega-3 nije dovoljna, jer ćemo iz njih dobiti samo ALA kisjeline. EPA i DHA možemo dopuniti iz riba ili suplementima dobijenih procesom molekularne destlacije ovih izvora, koji podrazumijeva „hladni“ proces prečišćavanja kojim se uklanjaju potencijalne nečistoće, poput teških metala. Riblje ulje je koncentrovani izvor omega-3 masnih kisjelina, naročito dokozaheksaenske kisjeline (DHA) i eikozapentaenske kisjeline (EPA). Zdrava ishrana se zasniva na uravnoteženom odnosu omega-3 i omega-6 kisjelina, a najbolji primjer za takvu ishranu je mediteranska. Kako je već u prethodnom tekstu naglašeno, najbogatiji izvori DHA i EPA iz hrane su masne ribe, poput lososa, pastrmke, skuše i morski plodovi, poput školjki, ostriga, rakova.
Pojedinačne omega kisjeline imaju velik uticaj na pravilan rast i razvoj u periodu djetinjstva i zdrav život u kasnijoj dobi. Potrebe za esencijalnim masnim kisjelinama u cilju zdravog života, neophodne su nam od začeća do duboke starosti.
Omega-9 kisjelina je korisna kod smanjivanja nivoa “lošeg” LDL holesterola i ima antiinflamatorno dejstvo.
Konzumacija omega-6 kisjelina ublažava reumatske tegobe, savjetuje se u jelovniku redukcijske dijete, budući da pomaže u smanjivanju tjelesne težine.
Mnogo je prednosti unošenja omega-3 kisjelina, što ih čini esencijom ljudskog zdravlja.
Esencijalne masne kisjeline su izvor prostaglandina koji regulišu brojne funkcije u našem organizmu, uključujući sintezu hormona i imuni odgovor organizma, naročito omega 3 masnih kisjelina kao ključne faktore jačanja imuniteta. Pomažu u apsorpciji vitamina rastvorljivih u mastima, vitamina A, D, E i K.
Omega-3 masne kisjeline igraju značajnu ulogu u rastu i razvoju dece. Sastojci našeg organizma, pomažu u transportu omega-3 DHA masnih kisjelina pa su putem krvno-moždane barijere nezamjenljiva supstanca u pravilnoj strukturi i funkciji moždanih ćelija, u razvoju mentalnih i kognitivnih funkcija, učenju, pamćenju, govoru i koncentraciji, stoga je njihova konzumacija tokom trudnoće korisna ne samo za majku, već i za dijete. Jedan je od malobrojnih suplemenata koji se preporučuje uzimati u trudnoći, obzirom na dokazan pozitivan uticaj na adekvatan razvoj inteligencije djeteta, bolje sposobnosti komuniciranja, manje problema s ponašanjem, smanjeni rizik od ADHD i autizma. Mozak se najintenzivnije razvija u stomaku majke, u trećem tromjesečju trudnoće, kao i u prvih 18 meseci djetetovog života i zbog toga je od velike važnosti da trudnice i dojilje unose dovoljno omega-3 masnih kisjelina. Samo majčino mlijeko se u velikom dijelu sastoji od DHA. Radi se o jednakom obliku DHA kao onom koji se nalazi u ribljem ulju, zato je dojenje važno za razvoj i imunitet djeteta. DHA kiselina je glavni sastojak mrežnjače oka, od 60-70%, pa se i njen nedostatak manifestuje pogoršanjem vida. Redovna konzumacija omega-3 kisjelina čini savršeno rješenje za savršen vid.
Atopijski dermatitis je najučestalija bolest kože u dječijem uzrastu, koja se javlja kod djece sa atopijskom konstitucijom. Atopija je urođena sklonost ka alergijskim bolestima. To je razlog udruženosti atopijskog deramtitisa sa ostalim alergijskim bolestima kao što je bronhijalna astma, alergijski rinitis, alergija na hranu… Ponekad je vrlo teško utvrditi uzrok ekcema jer se ovaj oblik dermatitisa javlja kao skup više različitih faktora. Pored atopije na koju ne možemo puno uticati, postoji skup negativnih faktora kao što su: alergije na hranu (mlijeko, jaja, žitarice, soja, kikiriki, orasi, lješnici, školjke…), inhalatorni alergeni (polen trava, drveća, korova, dlaka kućnih ljubimaca, grinje, kućna prašina…), nedostatak esencijalnih masnih kisjelina u ishrani, naročito omega 3, nedostatak vitamina B i D, korišćenje agresivnih deterdženata za pranje veša i omekšivači… Simptomi u akutnoj fazi bolesti su: suva koža, izuzetno jak svrab, crvenilo, ogrebotine od češanja, kraste, a ako se bolest održava, dolazi do hronične faze u kojoj dominira perutanje kože i zadebljanja na koži. Kod djece najčešće se javljaju promjene na: obrazima, bradi, vratu, leđima, na pregibima ekstremiteta (koljena, laktovi). Odavno je dokazano pozitivno i balansirajuće djelovanje probiotskih kultura na ublažavanje simptoma i prevenciju recidiva i pogoršanja kožnih promjena. Njegovanje normalne crijevne flore omogućava bolju apsorpciju hranjivih materija, pa i omega 3 masnih kisjelina koje imaju blagotvorno dejstvo na ekcematozne kožne promjene.
Smanjene koncentracije ceramida u kornealnom sloju kože znače i smanjenu koncentraciju omega masnih kisjelina. To se i može objasniti suvom kožom kod pacijenata atopijske konstitucije. Suplementacija istih ima blagotvorne efekte na ciklooksigenazni metabolizam koji utiče povoljno na barijernu funkciju kože, epidermalnu proliferaciju i imunološki odgovor kod pacijenata sa atopijskim dermatitisom.
Jedan od Cochrane-ovih revijalnih pregleda literature u kojoj je analizirao uticaj dodataka ishrani koje sadrže omega 3 masne kisjeline tokom trudnoće i/ili dojenja na alergijske bolesti djece tih žena, uključivao je osam randomizovanih studija, sa ukupno 3366 žena i 3175 djece. Žene su nasumično razvrstane u grupu koja je primala dodatke ishrani koji sadrže omega-3 kisjeline morskog porijekla, u obliku kapsula ribljeg ulja ili drugih suplemenata, i grupu koja nije primala nikakvu terapiju tokom trudnoće. Rezultati analiziranih istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka ishrani koji sadrže omega-3 masne kisjeline morskog porijekla tokom trudnoće i/ili dojenja, dovodi do smanjenja alergija na hranu tokom prve godine života djeteta, kao i smanjenja učestalosti ekcema u djece s povećanim rizikom od alergija, u žena koje nisu koristile omega-3 suplementaciju.
Pored pozitivnih efekata ovih čudotvornih kisjelina u ranom dobu, redovna konzumacija u adultnoj populaciji dovodi do olakšavanja brojnih hroničnih oboljenja savremenog doba.
Depresija je danas čest mentalni poremećaj kod adolescenata i odraslih osoba. Osjećaj tuge, bezvoljnosti za životom, tjeskoba i nervoza početni su znaci. Studije su dokazale snižene nivoe ovih kisjelina kod psihijatrijskih pacijenata.
Od davnina je poznato da Japanci imaju značajno nižu stopu koronarnih bolesti u odnosu na bijelce, upravo zbog benefita njihovog prirodnog staništa i ishrane bogate ribom i morskim plodovima.
Omega-3 kisjeline pozitivno utiču na snižavanje povišenog krvnog pritiska, redukciju nivoa triglicerida, povećavaju nivo “dobrog” HDL holesterola, sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka, održavaju arterije čvrstim i fleksibilnim. Svi ovi faktori značajno smanjuju rizik od srčanih oboljenja i razvoja metaboličkog sindroma.
Upala je prirodna reakcija, odgovor našeg organizma na infekcije ili povrede. Ukoliko traje prilično dugo govorimo o hroničnoj upali koja može uzrokovati razne bolesti, a imati i uticaj na razvoj kancerogenih ćelija. Povećan unos omega-3 kisjelina dovodi do redukcije upale, obzirom da smanjuju proizvodnju supstanci odgovornih za upalne procese, takozvanih eikosanoida i citokina.
Nedostatak omega-3 izaziva nesanicu i utiče na niže nivoe melatonina – hormona koji nam pomaže zaspati. Adekvatan unos omega-3 masnih kisjelina utiče na kvalitet sna i njegovo trajanje.
Već je naglašen potencijal DHA koji je inače dio ćelija u koži i zato značajno utiče na njenu elastičnost, mekoću i hidrataciju. EPA s druge strane djeluje na ublažavanje prijevremenog starenja kože. Benefiti konzumacije ovih kisjelina su jednostavno neprocjenjivi za naše zdravlje.
Brojne studije ukazuju na povećan nivo žive i teških metala kod velikih riba koje su na samom vrhu lanca ishrane, obzirom da ih usled dugovječnosti skladište u sebi, pa samim tim nutricionisti ističu značaj „sitnije ribe“ pri izboru našeg menija.
Da li svako od nas konzumira ribu i biljna ulja u dovoljnim količinama? Nutricionisti preporučuju konzumiranje ribe minimum dva do tri puta sedmično kako bismo osigurali dovoljan nivo omega-3 masnih kisjelina. Ustalom, postoje ljudi koji nijesu ljubitelji ribe, oni koji su alergični na nju, zato je suplementacija omega 3 masnim kisjelinama u vidu kapsula ili tečnih formi prilagođenih djeci, savršen izbor i najlakši način da obezbijedimo svakodnevnu “dozu” zdravlja.
Add comment