Demografsko stanje u državama regije je vrlo zabrinjavajuće. Stručnjaci ukazuju na to da isključivo demografske mjere nijesu dovoljne za poboljšanje stanja, nego da je presudan cjelokupan životni ambijent, piše Klix.ba.
Prvo na što se vlasti odluče želeći da riješe ovaj problem jeste donošenje demografskih mjera. No, pritom zanemaruju činjenicu da mnogo više činilaca utiče na nečiju odluku da (ne) zasnuje porodicu.
Podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da je Hrvatska prošle godine imala negativan prirodni prirast (minus 21.178 osoba). Doselilo je 33.414 ljudi, a iselilo 34.046. Od demografskih mjera Hrvatska ima naknadu za rođenje djeteta: 2.238 kuna do prve godine života prvog djeteta, odnosno drugog djeteta te do treće godine za svako sljedeće dijete.
Hvatska je imala i ministarstvo koje se isključivo bavilo demografijom, ali ono nije uspjelo da zaustavi negativne demografske procese.
I Srbija je prošle godine imala negativan prirodni prirast stanovištva od 53.000 u minusu. Nema preciznih podataka o broju onih koji su 2020. doselili, ali zna se da je iselilo 44.000 građana.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je najavio da će država za svako novorođeno dijete dati 5.000 eura. Obećao je i da će mladim parovima osigurati od 10.000 do 20.000 eura subvencije za rješavanje stambenog pitanja.
BiH je prošle godine imala negativan prirodni prirast od čak 8.298 u ‘minusu’. Nema tačnih podataka o tome koliko je ljudi doselilo u BiH, a koliko je iselilo. No, prema procjenama, u posljednjih šest godina iselilo je više od pola miliona stanovnika.
U Federaciji BiH porodiljne naknade razlikuju se od kantona do kantona. Posavski kanton ih ne daje, a u većini ostalih kantona postoje porodiljne naknade za zaposlene i nezaposlene koje se isplaćuju 12 mjeseci. Najviša je u Kantonu Sarajevo gdje je nedavno odlučeno da svaka porodilja mjesečno dobija po 1.000 konvertibilnih maraka tokom jedne godine, bez obzira na to je li zaposlena ili nije.
Crna Gora je prošle godine prvi put nakon Drugog svjetskog rata – otkako se bilježe podaci o tome – imala negativan prirodni prirast (minus 196). Iseljavanje nije izostalo, posebno na njenom sjeveru. Ondje se naknade za novorođenu djecu razlikuju od opštine do opštine i od grada do grada. Zavise i o tome je li riječ o prvorođenom, drugorođenom ili trećerođenom djetetu. Primjera radi, u Pljevljima se za novorođene trojke jednokratno daje 3.000 eura. Danas.hr
Dodajte komentar