Nova era u medicini počela je dešifrovanjem ljudskog genoma. Razumijevanje genetskog koda donijelo je pravu revoluciju u postavljanju dijagnoze, prevenciji i liječenju mnogih bolesti, naročito karcinoma. Klasična medicina jedan lijek daje svim osobama koje imaju određenu bolest. Ljekovi su isti, a pacijenti nisu. Personalizovana medicina ili terapija po mjeri pacijenta uglavnom se zasniva na genetskim testovima. Najveći evropski stručnjaci iz te oblasti upoznali su ljekare Srbije sa evropskim dostignućima. – Samo dvije trećine pacijenata ima korist od svoje terapije. Prema najnovijim istraživanjima jedan od tri lijeka koji se trenutno primjenjuje ne postiže željeni rezultat. Razlog je jednostavan – bolesti su različite kao što se i ljudi razlikuju. Moderna medicina je razvila i testove koji mogu utvrditi da li je neki lijek odgovarajući ili ne. To je omogućila farmakogenomika – objasnio je dr Ron van Šejk. – Mi u Italiji imamo novi pristup bolesti i određivanju nivoa terapije za sve u socijalnom sistemu. To nam pomaže naročito kod onkoloških pacijenata gdje prevenira negativne efekte, kao kod psihijatrijskih i kardioloških pacijenata da odredimo terapiju prema genotipu i fenotipu – naglasio je dr Mauricio Simako. Kada se terapija odredi za svakog pacijenta izbjegavaju se mnogi negativni efekti ljekova i pacijent se brže oporavlja. – U Holandiji možete ući u svaku apoteku sa svojim DNK informacijama i svaki farmaceut vam može na osnovu tih podataka reći koju dozu i lijek možete koristiti. Sa sedam evropskih zemalja pokušavamo da napravimo bazu podataka i dijelimo informacije kako bi pratili reakciju pacijenata i djelotvornost lijeka – objasnio je dr Šejk. Prim. dr Sanja Stanković, direktorka Centra za medicinsku biohemiju KCS, ističe da je farmakogenetika lični print koji svaki čovek ima i na osnovu koga će se u budućnosti propisivati terapija. – Riješili smo da promovišemo korišćenje farmakogenetike u našim zdravstvenim institucijama i ideja nam je da, zajedno sa prethodnom školom koju smo održali o farmakogenomici i personalizovanoj terapiji, danas našim kolegama pružimo uvid u to koja su najnovija dostignuća u kliničkoj implementaciji ove oblasti, što znači da pokušamo da objasnimo kako će u budućnosti pacijenti da se liječe – zaključila je dr Stanković. Farmakogenetski testovi pomažu da se odredi terapija sa manjim rizikom i boljim efektom za pacijenta kao i individualizaciju terapije zahvaljujući DN informacijama.
Povezane objave
– Čak 63 bolnice i 49 domova zdravlja konstanta su hrvatskog zdravstvenog sistema koju nijedan ministar nije niti takao, premda baš u tome leže rješenja za mnoge probleme, uključujući i... Nastavi čitanje
U Kliničkom bolničkom centru Rijeka obilježen je završetak evropskog projekta rekonstrukcije i opremanja dnevnih bolnica i dnevnih hirurgija vrijedan 49,8 milijuna kuna. Evropska unija je putem Evropskog fonda za regionalni... Nastavi čitanje
Situacija u zdravstvu Unsko-sanskog kantona je alarmantna zbog sve masovnijeg odlaska ljekara i drugih medicinskih radnika iz ovdašnjih zdravstvenih ustanova, upozorili su u kantonalnom Sindikatu ljekara i stomatologa. 1Piše: FoNet18.... Nastavi čitanje
Poslije 25 godina čekanja počela je izgradnja Dedinja 2 – druge faze Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje, što će za godinu i po, kada bude završena, omogućiti još bolje rezultate... Nastavi čitanje
U javnozdravstvenom projektu Djeluj sada tokom kojeg su ljekari u Splitu pregledali mladeže 920 građana, otkriveno je 155 mladeža sa sumnjom na zloćudni tumor, istakli su iz Grada Splita, koji... Nastavi čitanje
Add comment