Sredinom decembra 2025. godine, vijesti o pojavi gubavosti u regionu izazvale su veliku pažnju javnosti. Nakon više od 30 godina, potvrđen je slučaj zaraze kod stranog radnika iz Nepala koji je boravio na području Splita. Pacijent je odmah izolovan i započeo je terapiju. Takođe, u Rumuniji su potvrđena dva slučaja, što su prvi zabilježeni primjeri u toj zemlji nakon 44 godine.
Oglašavajući se po ovom pitanju, slovenački institut javnog zdravlja NIJZ saopštio je da u većem dijelu našeg regiona domaći endemski slučajevi nijesu zabilježeni decenijama. Posljednji uvezeni slučajevi u Sloveniji bili su prije oko 30 godina. Iako ne postoji poseban krizni plan za ovu bolest jer se smatra iskorijenjenom u Evropi, zdravstvene službe redovno prate situaciju zbog migracija iz endemskih područja Afrike, Azije i Južne Amerike.
Iz NIJZ-a ističu da gubavost prati velika istorijska stigma, ali moderna medicina na nju gleda potpuno drugačije. Bolest nije lako prenosiva. Da bi došlo do infekcije, potreban je dugotrajan i veoma blizak kontakt sa osobom koja se ne liječi.
Kratki kontakti, poput rukovanja ili dodira, ne predstavljaju rizik. Većina ljudi (preko 95%) ima prirodni imunitet na bakteriju koja uzrokuje lepru i nikada se ne bi razboljela čak ni nakon kontakta. Bolest je danas potpuno izlječiva kombinacijom antibiotika. Terapija traje od 6 do 12 mjeseci, a pacijent prestaje biti zarazan čim počne da uzima ljekove.
Bolest napreduje veoma sporo. Najčešći znaci su promjene na koži. Koža postaje tvrđa, može biti blago izdignuta i bez dlaka na tim mjestima. Na napadnutim mjestima se brzo gubi osjećaj za bol, dodir ili toplotu zbog oštećenja nerava. Stručnjaci poručuju da je gubavost u 21. vijeku bolest kojom se lako upravlja i koja ne predstavlja opasnost za širu zajednicu.
SiolNET; https://www.sta.si/3499974/nijz-gobavost-ni-zelo-nalezljiva-v-evropi-primeri-redki?q=zdrav; A. Ž./ STA
