Temelj švedskog pristupa u borbi s koronavirusom svodi se na to da su građanima dali izbor, umjesto da su ih na išta prisiljavali. Mnoge mjere koje su drugdje bile obvezne, u Švedskoj su ostale preporuka. Vrtići i škole su ostali otvoreni, a isto vrijedi i za restorane, kojima su nametnuta tek manja ograničenja. Vlasti su donijele samo dvije zabrane – okupljanje više od 50 ljudi, a od 1. aprila zabranjene su posjete domovima za starije. Sve ostalo – od socijalne distance, izbjegavanje putovanja, rad od kuće kada je moguće i osnovne mjere higijene i dezinfekcije tek su preporuka.
Mnogi Šveđani ih i slijede pa su i sami nametnuli svojevrsnu light varijantu karantina. Na primjer, promet u javnom prevozu pao je za trećinu sredinom aprila.
No, svoj pristup Švedska je skupo platila. Više od 3.300 ljudi je preminulo, što je vrlo visoka brojka za zemlju sa 10,2 miliona stanovnika. Najviše slučajeva je iz Stokholma i okoline, gdje živi dva miliona ljudi.
Nedeljama je Švedska bila među 10 zemlja s najviše preminulih u odnosu na broj stanovnika. Razlika između Švedske i njenih susjeda je dramatična. Broj umrlih u Finskoj i Norveškoj je svega šestina onog u Švedskoj.
Za švedsku strategiju zaslužna je švedska Agencija za javno zdravlje, a švedski ustav daje priličnu moć državnim agencijama i političari su puno više vezani za njihove smjernice nego u drugim državama. Na čelu švedskog javnog zdravlja je Johan Carlson. Njegove odluke su bile žestoko kritikovane.
Dodajte komentar