Upakovana hrana i piće treba da imaju lako čitljive nutritivne informacije na prednjoj strani proizvoda kako bi pomogli potrošačima da donesu zdraviji izbor, navodi se u prvom nacrtu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Povećana potrošnja prerađene hrane sa visokim sadržajem soli, šećera i masti je ključni pokretač globalne krize gojaznosti, sa više od milijardu ljudi koji žive sa ovim stanjem i procjenjuje se da je osam miliona ranih smrti svake godine povezano da zdravstvenim problemima kao što su dijabetes i srčane bolesti, pokazuju podaci SZO.
Ipak, vlade su se borile da uvedu politike za suzbijanje epidemije.
Trenutno, samo 43 države članice SZO imaju bilo kakvu vrstu označavanja na prednjoj strani pakovanja, bilo obavezno ili dobrovoljno, uprkos dokazima koji pokazuju da etikete mogu uticati na ponašanje pri kupovini, naveli su iz SZO.
SZO je počela da radi na nacrtu smjernica 2019. godine.
One imaju za cilj “da podrže potrošače u donošenju zdravije odluke u vezi sa hranom”, navela je Katrin Ingelhard, naučnica u odjeljenju za ishranu i bezbjednost hrane SZO.
Javna konsultacija o smjernicama završena je 11. oktobra, a finalizovana verzija biće objavljena početkom 2025. godine.
Smjernice SZO preporučuju vladama da sprovedu “interpretativne” oznake koje uključuju nutritivne informacije i objašnjenja o vrsti proizvoda.
Primjer bi bio NutriScore, razvijen u Francuskoj i korišćen u brojnim evropskim zemljama, koje rangiraju hranu od A (zelena, koja sadrži esencijalne hranljive materije) do E (crvena, koja sadrži visok nivo dodatih soli, šećera, masti ili kalorija).
Čile i nekoliko drugih zemalja Latinske Amerike koriste strožiji sistem, sa upozorenjima na hrani sa puno šećera, soli ili masti na prednjoj strani pakovanja u vidu crnog osmougaonika koji podsjeća na znak stop.
IZVOR: Tanjug
