Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) procijenila je da biljne bolesti i štetočine unište godišnje do 40 odsto usjeva širom svijeta u vrijednosti 220 milijardi dolara.
Poljoprivredna proizvodnja trebalo bi da poraste za oko 60 odsto do 2050. godine da bi se prehranila svjetska populacija. Biljke čine 80 odsto hrane ljudi i proizvode 98 odsto kiseonika koji se udiše.
Zdravlje bilja je sve više ugroženo, biljne bolesti i štetočine se pojavljuju sve ranije u sezoni i na mjestima gdje ranije nisu postojali, a tome su doprinijele klimatske promjene, ali i ljudske aktivnosti kao međunarodna trgovina i transport, koje su omogućile i nehotično prenošenje bolesti i štetočina u nova staništa.
Zbog toga je važno da se podigne svijest ljudi o značaju zaštite i očuvanja zdravlja bilja, kako zbog stvaranja uslova za proizvodnju dovoljne koliine hrane za rastuću ljudsku populaciju, tako i u pogledu zaštite životne sredine i očuvanja ekosistema.
U okviru Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC) sprovode se brojne mjere sa ciljem da se zaštiti njihovo zdravlje. Biljni svijet je ugrožen a zaštitu treba obavljati prevencijom jer je manje komplikovana od liječenja.
Zaštita zdravlja bilja treba da bude zadatak više naučnih disciplina kroz program integralne zaštite koja treba da obezbijedi zaštitu bez posljedica, odnosno preventivno djelovanje da se spriječi bolest bilja, a tek na kraju upotrijebe sredstva za zaštitu, ali da upotreba bude bezbjedna.
Bakterija ksilela fastidioza (xylella fastidiosa) koja je registrovana u Sjevernoj i Južnoj Americi 2013. godine stigla je u Evropu (Italiju, Španiju i Francusku) i izuzetno je štetna jer izaziva sušenje kod stotina različitih biljaka.
Takođe, klimatske promjene stvaraju mnoge probleme poljoprivrednicima jer su zime blage i štetočine ne uginu, već se na početku sezone javljaju u ogromnoj populaciji. Zbog klimatskih promjena i ljeta su sušna pa i to utiče na zdravlje bilja.
Dodajte komentar