Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje, samo u 2016. godini bila su 763 namjerna prekida trudnoće, dok se prema podacima Monstata u prosjeku u poslednjih 15 godina rađa 109 dječaka naprema 100 djevojčica, odnosno za 10 odsto manje djevojčica (76 žena izvrši abortus zbog odabira pola).
Direktor Centra za promociju zdravlja Instituta za javno prof. dr Agima Ljaljević kazala je da se ne vodi evidencija u bolnicama, zbog čega se postupkom namjernog abortusa prekidaju trudnoće kod žena i ističe da se razlozi abortusa, prema obavezama evidentiranja zdravstvenih usluga ne vode, te ne postoje mehanizmi da se oni utvrde.
Uskoro će biti rađeno istraživanje u domaćinstvima, kojim koordinora Monstat, a u okviru istraživanja ispitivaće se i razlozi namjernih arteficijelnih abortusa.
– U Crnoj Gori je, kao i u velikom broju drugih zemalja, abortus pitanje slobode odlučivanja o planiranju broja i rasporeda trudnoća. Osnovni principi planiranja porodice su: sloboda, pravda i dobrobit. Kako je navedeno, pravo na abortus ima svaka trudna, poslovno sposobna žena, koja podnese zahtjev sa dokazima da trudnoća nije prešla 10 sedmica od dana začeća, na osnovu pisanog zahtjeva trudnice, a uslov je da prekid trudnoće neće neposredno ugroziti zdravlje žene. Prema istom zakonu, prekid trudnoće se može izvršiti i poslije isteka 10 sedmica, do 20 sedmica od dana začeća – objasnila je prof. Ljaljević.
Add comment