Hrana kao lijek – suplementi i probiotici 
Pozivajući se na čuvenu Hipokratovu misao: — Kaži mi šta jedeš, pa ću ti reći od čega boluješ, dr Branimir Nestorović, predavač osme sesije nedavno održanog podgoričkog Sajma medicine, održao je interesantno predavanje, u organizaciji veledrogerije Meditas, u okviru kog je dao brojne preporuke u vezi sa efektima pojedinih prirodnih suplemenata i probiotika. — Ni jedna bolest — naveo je on parafrazirajući slavnog osnivača medicine — ne nastaje iznenada, već postepeno. Za to su zaslužni u prvom redu ishrana i nedostatak aktivnosti. — Savremeni način života obično ima za zdravstveni bilans gojenje, zapaljensku bolest gojaznosti koja vodi u sve ostale bolesti: kardiovaskularne, artritis, neurodegenerativna oboljenja i sl. — Problem modernog čovjeka je u tome što živimo pogrešno. Pošto ljudi ne žele da promijene način života, oni su odlučili da se liječe tabletama. Ali tabletama ne možete da izmijenite pogrešan način života. Ne možete nekretanje da izmijenite tabletama, višak kalorija i sl. — upozorava dr Nestorović.
Svi znamo šta treba da radimo, ali, na žalost, to ne radimo
Ističući opasnost od štetnog zračenja mobilnog telefona, koji je, po Nestoroviću, „najstrašniji neprijatelj ljudskog roda koji postoji”, „nešto užasno štetno zato što naš organizam nije prilagođen na to”, naveo je da dok smo imali milione godina da razvijemo otpornost prema infektivnim agensima najrazličitijih vrsta, dok 8 % naše DNK čine retro virusi i veći su dio, čak dvostruko veći od našeg funkcionalnog gena, odgovorni čak i za plodnost žena, naš organizam se nije nikada navikao na mikro talase. Mikro talasi su čovjeku nametnuti u posljednjih 50 godina. Tumori mozga postali su najčešća bolest u modernoj Evropi. — Mi smo u moru elektromagnetnih talasa koje nas kupa svakog trenutka i pokušava da nas uništi — kaže dr Nestorović.
Šta učiniti ? Treba da promijenimo način života: između ostalog, da se lišimo upotrebe mobilnog telefona. Opisujući mehanizam odbrane suplementima, dr Nestorović navodi da nekada ovim putem možemo da nadoknadimo nedostatke, nekada ne. Omega-3 suplementacija, kaže on, pokazala se vrlo diskutabilnom, dok se jedenje ribe pokazalo mnogo efikasnijim. Objašnjavajući princip funkcionalnosti crijevnog mehanizma za određene vrste hrane, tačnije one iz prirodnog okruženja, naveo je: — Naročito nam u ishrani fale vlakna. To što mi zovemo vlakna u stvari su polisaharidi iz hrane koje mi ne možemo da iskoristimo. To su npr. alge za koje mi nemamo enzime i ne možemo da ih varimo. Japanci mogu, mi ne. Jedite, dakle, hranu iz vaše okoline: orah, jabuku, krušku umj. manga, papaje itd.
Ta tzv. vlaknasta hrana su prebiotici, hrana za probiotske bakterije. Ono što stvarno stičemo tokom života, na šta ukazuju istraživanja u posljednjih 15 godina, jeste probiotska flora, fond bakterija koje stičemo tokom života. Crijevna flora zdravih ljudi raspolaže ogromnim brojem vrsta tih bakterija.
2007. godine započet je Projekat mapiranja ljudskog bakterijskog genoma. U planu je opisivanje svih mogućih bakterija. Budući da je slobodna procjena da postoji oko 440.000 bakterijskih vrsta, do sada je opisano oko 20%. Riječ je o ogromnom, moćnom, resursu bića nevjerovatno inteligentnih sposobnosti, koja se, po riječima dr Nestorovića, na našu sreću, ne interesuju za nas.
Cijenimo naše biljke!
Njemci, kako objašnjava dr Nestorović, imaju izvanredne preporuke i medicinu. Na osnovu velikog broja studija rađenih u cilju procjene stvarnog učinka biljnih preparata, priznaju samo 4 herbalna preparata koji imaju efekat natašte: timijan, jagorčevina, bršljan i mirta. Ukazujući na tu činjenicu, na ovom predavanju je istaknuto da spadamo u red naroda koji, na žalost, ne cijene efekte liječenja biljaka. Neke od njih imaju ozbiljnu ulogu u najnovijim citostaticima.
Timijan je, na primjer, apsolutno nevjerovatna biljka. — Kad bi čovjek birao najljekovitije biljke, timijan bi sigurno bio među prvih 10 — kaže dr Nestorović. On ima bronhodilatatorno dejstvo, antialergijsko svojstvo, djeluje antibakterijski, antivirusno i antigljivično.
Začinske biljke počele su da se koriste kao začini zato što su ljudi primijetili da kad ih dodate u meso, ono se sporije kvari. Meso ostaje svježe i poslije 5-6 dana. One, stoga, nijesu nikakve začinske biljke, to su, ističe dr Nestorović, ljekovi. — Biber je izvanredan. Sve što je gorko, ljuto, to je odlično za ozbiljne bolesti, tipa maligniteta itd. — kaže on.
Treba da cijenimo i efekat crne zove. Crna zova, u stvari i jedina zastupljena vrsta kod nas[1], predstavlja najbolji antioksidans, uz aroniju. Dr Nestorović to pripisuje činjenici da ona sadrži, pored ostalog, antocijanine — pigmente voća. — Što je crnje voće, to je bolje. Čim je antioksidans, odmah je antitumorski — kaže on. Ovo je izuzetan antivirusni lijek: čak 4 puta efikasniji od bilo kog antivirusnog lijeka ! Brokoli, kupus, bijeli luk spadaju u red tako korisnih namirnica.
Add comment